Ovo je najzagonetnija, najsloženija i potencijalno najvažnija stijena koju je rover Perseverance do sada istraživao.
Znanstveni tim NASA-inog rovera Perseverance usmjerio je pažnju na stijenu ispunjenu žilama, koju su nazvali “Cheyava Falls”. Ova stijena u obliku vrha strijele sadrži zanimljive karakteristike koje bi mogle dati odgovor na pitanje je li Mars nekada bio dom mikroskopskog života.
Analize instrumenata na roveru ukazuju da stijena posjeduje kemijske potpise i strukture koji bi mogli biti formirani od strane života prije milijardi godina, kada je područje istraživano od strane rovera sadržavalo tekuću vodu. Znanstveni tim razmatra i druge moguće objašnjenja za opažene značajke, a buduća istraživanja bit će potrebna kako bi se utvrdilo je li drevni život valjano objašnjenje.
Ova stijena, 22. uzorak jezgre prikupljen od strane rovera, uzeta je 21. srpnja dok je rover istraživao sjeverni rub doline Neretva Vallis, drevne riječne doline široke oko 400 metara, koju je nekada oblikovala voda u krateru Jezero.
“Dizajnirali smo rutu za Perseverance kako bismo osigurali da se kreće kroz područja s potencijalno zanimljivim znanstvenim uzorcima,” izjavila je Nicola Fox, zamjenica administratora NASA-inog Znanstvenog direktorata u Washingtonu. “Ovo putovanje kroz korito rijeke Neretva Vallis pokazalo se uspješnim, jer smo otkrili nešto što nikada prije nismo vidjeli, što će našim znanstvenicima pružiti obilje materijala za istraživanje.”
Višestruki pregledi stijene Cheyava Falls putem instrumenta SHERLOC (Scanning Habitable Environments with Raman and Luminescence for Organics and Chemicals) otkrili su prisutnost organskih spojeva. Iako su ovakvi ugljikovi spojevi poznati kao osnovni gradivni blokovi života, mogu nastati i nebiološkim procesima.
Najzagonetnija i najsloženija stijena
“Cheyava Falls je najzagonetnija, najsloženija i potencijalno najvažnija stijena koju je rover Perseverance do sada istraživao,” izjavio je Ken Farley, znanstvenik projekta Perseverance iz Caltecha u Pasadeni. “S jedne strane, imamo naš prvi uvjerljiv detekcija organskih tvari, karakteristične šarene mrlje koje ukazuju na kemijske reakcije koje mikrobiološki život može koristiti kao izvor energije, te jasne dokaze da je voda, potrebna za život, nekada prolazila kroz stijenu. S druge strane, nismo uspjeli odrediti kako je stijena formirana i u kojoj mjeri su okolne stijene mogle zagrijati Cheyava Falls i pridonijeti ovim značajkama.”
Dodatni detalji o stijeni, koja je veličine 1 metar sa 0,6 metara, također su pobudili zanimanje tima. U svojoj potrazi za znakovima drevnog mikrobiološkog života, misija Perseverance usredotočila se na stijene koje su možda bile stvorene ili izmijenjene prisutnošću vode u dalekoj prošlosti. Zbog toga se tim fokusirao na Cheyava Falls.
“Ovo je vrsta ključne opservacije za koju je SHERLOC izgrađen—traženje organskih tvari kao ključnog elementa u potrazi za prošlim životom,” rekao je Kevin Hand, glavni istraživač SHERLOC-a iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon u Južnoj Kaliforniji, koji upravlja misijom.
Duž cijele stijene nalaze se velike bijele žile kalcijevog sulfata. Između tih žila nalaze se pojasevi materijala crvenkaste boje, što sugerira prisutnost hematita, jednog od minerala koji Marsu daje karakterističnu zahrđalu nijansu.
Kada je Perseverance bliže istražio ta crvena područja, pronašao je desetke nepravilno oblikovanih, milimetarskih bijelih mrlja, svaku okruženu crnim materijalom, sličnim leopardovim mrljama. PIXL (Planetarni instrument za rendgensku litokemiju) rovera odredio je da ti crni oreoli sadrže i željezo i fosfat.
“Ove mrlje su veliko iznenađenje,” rekao je David Flannery, astrobiolog i član znanstvenog tima Perseverance iz Tehnološkog sveučilišta Queensland u Australiji. “Na Zemlji, ovakve značajke u stijenama često su povezane s fosiliziranim zapisom mikroba koji su živjeli u podzemlju.”
Energija za mikrobe na Marsu?
Pojava ovog tipa na sedimentnim stijenama na Zemlji može se dogoditi kada kemijske reakcije, koje uključuju hematit, promijene boju stijene iz crvene u bijelu. Te reakcije također mogu osloboditi željezo i fosfat, što može uzrokovati stvaranje crnih oreola. Takve reakcije mogu biti izvor energije za mikrobe, što objašnjava povezanost između ovih značajki i mikroba u zemaljskom okruženju.
Prema jednom od scenarija koje razmatra znanstveni tim Perseverancea, Cheyava Falls je prvotno taložen kao mulj s organskim spojevima koji su se kasnije cementirali u stijenu. Nakon toga, došlo je do druge epizode protoka tekućine koja je prodrla kroz pukotine u stijeni, što je omogućilo taloženje minerala i stvaranje velikih bijelih kalcijevih sulfatnih žila koje danas vidimo, te pojavu mrlja.
Iako su organska tvar i leopardove mrlje od velikog interesa, nisu jedini aspekti stijene Cheyava Falls koji zbunjuju znanstvenike. Tim je bio iznenađen otkrićem da su ove žile ispunjene milimetarskim kristalima olivina, minerala koji nastaje iz magme. Olivin bi mogao biti povezan sa stijenama nastalim dalje uz rub riječne doline, koje su možda formirane kristalizacijom magme.
Ako je to slučaj, tim se suočava s još jednim pitanjem: jesu li olivin i sulfat mogli biti uneseni u stijenu na temperaturama koje nisu pogodne za život, stvarajući abiotsku kemijsku reakciju koja je dovela do pojave leopardovih mrlja?
“Ispitivali smo tu stijenu laserima i rendgenima te je snimali doslovno dan i noć iz gotovo svakog zamislivog kuta,” rekao je Farley. “Znanstveno, Perseverance više nema što dodati. Da bismo u potpunosti razumjeli što se zaista dogodilo u toj marsovskoj riječnoj dolini u krateru Jezero prije milijardi godina, željeli bismo vratiti uzorak Cheyava Falls na Zemlju kako bi ga mogli proučiti s moćnim instrumentima dostupnim u laboratorijima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.