Tko će biti prvi čovjek na Marsu?

Planovi NASA-e za Mars suočavaju se s kašnjenjima, dok Kina i SpaceX najavljuju konkurentske vremenske okvire, potencijalno potpirujući novu utrku prema Crvenom planetu.

---

NASA-ini planovi za Mars

Misije s ljudskom posadom na Mars planirane su desetljećima. Ovi ambiciozni ciljevi neprestano se prilagođavaju kako bi zadovoljili nove rokove, proračunske okvire i promjenjive prioritete. Uz to, svjedočimo usponu nove komercijalne svemirske industrije poznate kao NewSpace, koja unosi dodatnu dinamiku u svemirske programe. Ova industrija ne samo da donosi inovacije, već i konkurenciju, koja može ubrzati putovanje ljudi na Crveni planet. Uz sve to, entuzijazam i interes javnosti za istraživanje Marsa nikada nisu bili veći, potičući dodatne investicije i suradnju na globalnoj razini

Zbog brojnih kašnjenja, mnogi se pitaju kada će NASA-ina misija krenuti prema Marsu i hoće li biti prva koja će tamo stići. Problemi uključuju proračunske poteškoće koje su otežale razvoj i testiranje SLS-a, ubrzani rok za NASA-in povratak na Mjesec i smanjenje prioriteta ključnih elemenata misije.

NASA je izjavila da bi mogla pokušati misiju na Mars 2033. godine, ali ova misija će vjerojatno biti smanjena orbitalna verzija originalne arhitekture, bez operacija na površini. NASA još uvijek određuje kada će astronauti prvi put kročiti na Crveni planet. Prema nedavnim izjavama, dolazak na Mars do 2040. godine još uvijek je ostvariv, ali uz mnogo truda i žrtvovanja.

Kineska utrka za Mars

Kina je najavila da namjerava poslati taikonauta na Mars do 2033. godine, što će dovesti do stvaranja trajne baze. SpaceX već godinama javno iznosi svoje namjere da postavi ljude na Mars prije kraja desetljeća i stvori prvi “samoodrživi grad” na Marsu do sredine stoljeća.

S više konkurenata koji se natječu za prvo slanje ljudi na Mars, postavlja se pitanje: Tko će stići prvi?

Proračuni su bili problem čak i prije nego što je NASA usvojila arhitekturu misije od Mjeseca do Marsa. NASA-ini dužnosnici i nezavisni stručnjaci često su izražavali sumnje da administracija neće uspjeti ispuniti predloženi rok za 2033. godinu s obzirom na trenutni proračunski okvir. Preporučili su ili veće financiranje ili smanjenje planova kako bi se ispunio rok.

Na primjer, izvještaj iz 2015. godine pod nazivom “Evolvable Mars Campaign” pokazao je da bi bilo potrebno 32 lansiranja između 2018. i 2030-ih kako bi se sva potrebna oprema poslala u blizinu Marsa prije pokušaja slijetanja s ljudskom posadom.

Dok je NASA počela raditi na SLS-u 2011. godine s planiranim datumom lansiranja 2016., prvo lansiranje – bespilotna misija Artemis I – kasnilo je šest godina. To je daleko ispod minimalnog zahtjeva jednog lansiranja godišnje, što je bivši NASA-in zamjenik administratora Bill Gerstenmaier smatrao nužnim još 2014. godine.

Kineska utrka za Mars: Od Mjeseca do Marsa do 2033.?

U lipnju 2021. godine, Kina je u suradnji s Roskosmosom započela stvaranje Međunarodne istraživačke stanice na Mjesecu (ILRS). Ova najava uslijedila je nedugo nakon što je NASA predstavila Artemis Accords, sporazum o partnerstvu koji uspostavlja zajedničke principe za istraživanje i razvoj na Mjesecu.

Prema vodiču ILRS-a za partnerstvo, ova baza će se graditi između 2028. i 2035. i bit će izravni konkurent Artemis Basecampu i Lunar Gatewayu.

Kina je najavila da će stvaranje ILRS-a također omogućiti buduće misije na Mars. Kasnije tog mjeseca, Kina je najavila da će ove misije započeti 2033. godine, s naknadnim misijama koje će se održavati svakih 26 mjeseci. Prema kineskim dužnosnicima, ove misije će stvoriti “trajni habitat” na površini Marsa.

Međutim, ovaj vremenski okvir je nerealan iz nekoliko razloga. Kina se suočava s istim izazovima kao i NASA kada je riječ o organiziranju dugotrajnih svemirskih misija u duboki svemir. Osim toga, Kina još uvijek nema razvijenu supertešku raketu, svemirsku letjelicu sposobnu za prevoz posade te landere za slanje posada i tereta na Mjesec i Mars.

SpaceX-ove ambicije za Mars

Elon Musk često daje optimistične vremenske okvire koji se kasnije moraju pomaknuti unazad. 2016. godine tvrdio je da bi misije na Mars mogle započeti već 2024. godine. Međutim, do 2020. i 2022. godine, Musk je bio prisiljen revidirati procjene na 2026. i 2029. godine.

Ovi vremenski okviri su nerealni iz nekoliko razloga. SpaceX je također doživio kašnjenja u razvoju sustava Starship i Super Heavy. SpaceX je planirao završiti letne testove Starship HLS-a kako bi bio spreman za slijetanje na Mjesec misije Artemis III 2024. godine, ali prvi uspješan orbitalni let dogodio se tek 6. lipnja 2024.

Ova kašnjenja dovela su u sumnju vremenski okvir i prirodu misije Artemis III. U prosincu 2023. godine, Ured za odgovornost vlade (GAO) izvijestio je da se misija vjerojatno neće dogoditi prije 2027. godine, iako NASA službeno očekuje lansiranje najranije u rujnu 2026.

Postoji i pitanje orbitalnog punjenja goriva, koje je potrebno za Starship da napusti nisku Zemljinu orbitu (LEO) i izvrši prijenosni orbit prema Mjesecu ili Marsu

Tko će stići prvi?

U ovom trenutku, unatoč mnogim kašnjenjima i problemima s kojima se suočila posljednjih godina, NASA je još uvijek u najboljoj poziciji da prva stigne na Mars. NASA je jedina agencija koja je poslala misije s ljudskom posadom izvan niske Zemljine orbite i ima snažan rekord u uspješnom slanju misija na Mars.

NASA ima prednost u razvoju superteške rakete i svemirske letjelice (SLS i Orion), koje su letjele izvan niske Zemljine orbite i postavile novi rekord udaljenosti s misijom Artemis I. Također, NASA vodi u razvoju nuklearne energije u svemiru s konceptom NERVA koji je potvrđen tijekom 1960-ih i 1970-ih.

Dok NASA planira orbitalni test negdje 2027. godine, Kina još uvijek nema procjenu kada će njihov potpuno integrirani nuklearni pogonski sustav biti spreman. Nadalje, NASA je jedina svemirska agencija s planom za misiju na Marsu koja bi mogla biti spremna do 2033. godine.

Osim toga, NASA i njezini međunarodni partneri imaju prednost u ključnim istraživanjima koja su bitna za slanje posada na Mars. To uključuje istraživanje učinaka mikrogravitacije i svemirskog zračenja na ljudsko tijelo na Međunarodnoj svemirskoj postaji, te istraživanja o uzgoju jestivih biljaka u simulantima lunarnog i marsovskog tla.

Iako je nejasno kada će se prve misije s posadom na Mars konačno dogoditi, vjerojatno se neće dogoditi prije kasnih 2030-ih ili ranih 2040-ih. Također je skoro pa sigurno da će NASA biti prva koja će to učiniti.

Međutim, međunarodni konzorcij koji uključuje NASA-u, Europsku svemirsku agenciju (ESA), Kanadsku svemirsku agenciju (CSA), Japansku svemirsku istraživačku agenciju (JAXA) i druge mogao bi biti uključen. S obzirom na rast sektora NewSpace od početka stoljeća, komercijalni partneri također će igrati važnu ulogu.

Dok je prva svemirska utrka bila definirana rivalstvom dviju velikih sila, današnja svemirska era, poznata kao Space 2.0, karakterizirana je suradnjom i partnerstvima. Umjesto konkurencije, sada svemirske agencije i komercijalne tvrtke zajednički rade na postizanju velikih ciljeva. Očekuje se da će ovaj trend suradnje i dalje dominirati dok zajedno teže sljedećem velikom iskoraku u svemirskom istraživanju.