Tko su bili ljudi koji su oslikavali ove crteže prije 12.600 godina?
U srcu amazonske prašume postoji 13-kilometarski “zid” crteža iz ledenog doba, na kojem su prikazani mastodonti, divovski ljenjivci i druge izumrle životinje. Ova zapanjujuća umjetnost, oslikana okerom — crvenim pigmentom koji se često koristio u antičkom svijetu — proteže se gotovo 13 kilometara duž stijena na brdima iznad tri stijenska zaklona u kolumbijskoj Amazonij.
“Ovo su doista nevjerojatne slike, koje su stvorili najraniji stanovnici zapadne Amazonije,” rekao je Mark Robinson, arheolog sa Sveučilišta u Exeteru, koji je zajedno s kolumbijskim znanstvenicima analizirao stijensku umjetnost.
Umjetnost na sjevernom rubu kolumbijske Amazonije
Pretpostavlja se da su autohtoni ljudi počeli oslikavati ove slike na arheološkom lokalitetu Serranía La Lindosa, na sjevernom rubu kolumbijske Amazonije, pred kraj posljednjeg ledenog doba, prije otprilike 12.600 do 11.800 godina. Tijekom tog razdoblja, Amazonija se još uvijek transformirala u tropsku šumu kakvu danas poznajemo. Povećanje temperatura pretvorilo je Amazonsku prašumu iz mozaičnog pejzaža savana, trnovitih grmova i šuma u današnju bujnu tropsku prašumu.
Tisuće slika iz ledenog doba uključuju otiske ruku, geometrijske dizajne i širok spektar životinja, od “malih” — poput jelena, tapira, aligatora, šišmiša, majmuna, kornjača, zmija i dikobraza — do “velikih”, uključujući kamelide, konje i troprste sisavce s rilom. Drugi prikazi dočaravaju ljude, prizore lova i slike ljudi u interakciji s biljkama, drvećem i stvorenjima savane. Iako također postoji stijenska umjetnost životinja iz ledenog doba u središnjem Brazilu, nova otkrića su detaljnija i pružaju uvid u izgled tih sada izumrlih vrsta, ističu istraživači.
“Slikarije pružaju živopisan i uzbudljiv uvid u živote tih zajednica,” rekao je Robinson. “Nevjerojatno je zamisliti da su živjeli među divovskim biljojedima, neki od kojih su bili veličine malog automobila.”
Izumiranje velikih životinja Južne Amerike
Mnoge velike životinje Južne Amerike izumrle su krajem posljednjeg ledenog doba, vjerojatno kombinacijom ljudskog lova i klimatskih promjena, navode istraživači.
Iskopavanja unutar stijenskih zaklona otkrila su da su ti kampovi bili među najranijim ljudskim naseljima u Amazoniji. Slikarije i kampovi nude tragove o prehrani tih ranih lovaca-skupljača; ostaci kostiju i biljaka ukazuju na to da su jeli palme i plodove drveća, pirane, aligatore, zmije, žabe, glodavce poput pake i kapibare te oklopnike.
Ljudi ledenog doba oslikali su ove figure, otiske ruku i dizajne crvenim okerom. (Fotografija: Marie-Claire Thomas/Wild Blue Media).
Projekt LastJourney i mir u Kolumbiji
Znanstvenici su iskopavali stijenske zaklone 2017. i 2018., nakon mirovnog sporazuma iz 2016. između kolumbijske vlade i FARC-a, pobunjeničke gerilske skupine. Nakon mirovnog sporazuma, istraživači su pokrenuli projekt poznat kao LastJourney, koji je imao za cilj otkriti kada su ljudi prvi put naselili Amazoniju i kakav je utjecaj njihove poljoprivrede i lova na biološku raznolikost regije.
“Ove stijenske slike su spektakularni dokazi o tome kako su ljudi rekonstruirali zemlju i kako su lovili, obrađivali zemlju i lovili ribu,” rekao je istraživač José Iriarte, arheolog sa Sveučilišta u Exeteru. “Vjerojatno je umjetnost bila moćan dio kulture i način na koji su se ljudi društveno povezivali.”
Izvor: LiveScience.
