NASA-ina sonda Mars Odyssey, koja je u službi već 23 godine, 30. lipnja obilježit će 100.000. orbitu oko Crvenog planeta. Ova sonda, lansirana 2001. godine, mapira minerale i led na Marsu, identificira mjesta za buduća slijetanja te prenosi podatke s NASA-inih rovera i landera na Zemlju.
Snimka Olympus Monsa
Nedavno je kamera sonde snimila impresivnu novu sliku Olympus Monsa, najvišeg vulkana u Sunčevom sustavu. Ova slika dio je kontinuiranog napora tima Mars Odyssey da pruži visokokvalitetne prikaze horizonta Marsa, slične perspektivi astronauta na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Takvi prikazi omogućuju znanstvenicima bolje razumijevanje oblaka i prašine u Marsovoj atmosferi.
Snimljena 11. ožujka, slika prikazuje Olympus Mons u svoj njegovoj veličanstvenosti. S bazom koja se proteže na 600 kilometara, ovaj štitasti vulkan uzdiže se na visinu od 27 kilometara.
“Obično Olympus Mons vidimo u uskim trakama iz ‘ptičje‘ perspektive, ali okretanjem svemirske letjelice prema horizontu, možemo na jednoj slici vidjeti koliko se vulkan uzdiže nad krajolikom,” rekao je Jeffrey Plaut, znanstvenik projekta Mars Odyssey iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon u Južnoj Kaliforniji. “Slika nije samo spektakularna, već nam pruža i jedinstvene znanstvene podatke.”
Tehnika snimanja
Sonda Mars Odyssey snimila je ovu scenu pomoću toplinski osjetljive kamere, Thermal Emission Imaging System (THEMIS), koju je izgradilo i kojom upravlja Sveučilište Arizona State u Tempeu. Budući da je kamera dizajnirana za snimanje površine Marsa, snimanje horizonta zahtijevalo je dodatno planiranje.
Pomoću pokretača smještenih oko letjelice, Mars Odyssey može usmjeriti THEMIS prema različitim dijelovima površine ili se čak polako okrenuti kako bi snimila Marsove male mjesece, Phobos i Deimos.
Ovakvo snimanje horizonta zamišljeno je kao eksperiment tijekom slijetanja NASA-ine misije Phoenix 2008. i rovera Curiosity 2012. godine. Mars Odyssey igrala je ključnu ulogu u prijenosu podataka dok su letjelice jurile prema površini.
Kada je Odysseyjeva antena usmjerena prema letjelicama koje pristižu, THEMIS je usmjeren prema horizontu planeta. “Odlučili smo uključiti kameru i vidjeti kako to izgleda,” rekao je Steve Sanders, inženjer letjelice Mars Odyssey iz Lockheed Martin Space u Denveru. “Na temelju tih eksperimenata, osmislili smo sekvencu koja održava THEMIS-ovo vidno polje centrirano na horizontu dok obilazimo planet.”
Tajna dugovječnosti misije
Dugovječnost sonde Mars Odyssey leži u preciznom upravljanju resursima i stalnom praćenju. “Fizika obavlja velik dio teškog posla za nas,” rekao je Sanders. “Ali suptilnosti moramo upravljati iznova i iznova.”
Ključni faktori su gorivo, solarna energija i temperatura. Inženjeri moraju precizno izračunati preostalo gorivo budući da letjelica nema mjerač goriva. Mars Odyssey se oslanja na solarnu energiju za rad svojih instrumenata, a ta energija varira kada letjelica nestane iza Marsa na oko 15 minuta po orbiti. Temperature moraju biti uravnotežene kako bi svi instrumenti ispravno radili.
“Potrebno je pažljivo praćenje kako bi misija trajala ovako dugo, uz inovativne inženjerske prakse,” rekao je Joseph Hunt, voditelj projekta Mars Odyssey iz JPL-a. “Radujemo se prikupljanju još sjajnih znanstvenih podataka u godinama koje dolaze.”
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
