Nedavna otkrića NASA-ine sonde Juno pružaju detaljan uvid u raširenost jezera lave na Jupiterovom mjesecu Iji, uključujući prve uvide u vulkanske procese koji se tamo odvijaju. Ovi rezultati, objavljeni u časopisu Communications Earth and Environment, ostvareni su zahvaljujući Juno-ovom instrumentu za infracrveno snimanje polarnih svjetlosti (JIRAM), koji je razvila Talijanska svemirska agencija.
Povijest istraživanja mjeseca Ije
Io, ili Ija na hrvatskom, fascinira astronome još od 1610. godine, kada je Galileo Galilei prvi put otkrio ovaj Jupiterov mjesec. Godine 1979., NASA-ina letjelica Juno zabilježila je vulkansku erupciju na Iji, a kasnije misije otkrile su dodatne erupcije i jezera lave. Znanstvenici sada vjeruju da je Ija, koja se rasteže i stišće zbog gravitacijskih sila susjednih mjeseca i Jupitera, najvulkanskije aktivno tijelo u Sunčevom sustavu. Ipak, do sada je bilo malo konkretnih podataka o vrstama vulkanskih erupcija na njezinoj površini.
Bliski preleti i novi podaci
U svibnju i listopadu 2023. godine, Juno je obavila prelete nad Ijom na udaljenosti od oko 35.000 kilometara, odnosno 13.000 kilometara. Među instrumentima koji su pružili detaljan pogled na površinu Ije bio je i JIRAM, dizajniran za snimanje infracrvenog svjetla koje dolazi iz dubina Jupitera.
JIRAM je otkrio prisutnost svijetlih prstenova koji okružuju dno brojnih vrućih točaka na Iji. “Visoka prostorna rezolucija JIRAM-ovih infracrvenih slika, zajedno s povoljnom pozicijom Juno-a tijekom preleta, otkrila je da je cijela površina Ije prekrivena jezerima lave u strukturama nalik kalderama,” izjavio je Alessandro Mura, član misije Juno iz Nacionalnog instituta za astrofiziku u Rimu. “Procjenjujemo da je oko 3% površine prekriveno ovim rastaljenim jezerima lave.”
Vulkanska aktivnost i struktura jezera lave
Podaci JIRAM-a ne samo da ističu bogate rezerve lave na Iji, već pružaju i uvid u procese ispod površine. Infracrvene slike pokazuju tanki krug lave na granici između središnje kore i zidova jezera. Nedostatak tokova lave izvan ruba jezera sugerira ravnotežu između lave koja eruptira u jezera i one koja se vraća u podzemni sustav.
“Sada imamo bolju predodžbu o dominantnom tipu vulkanizma na Iji: ogromna jezera lave gdje magma ciklično ide gore-dolje,” rekao je Mura. “Kora lave se lomi uz zidove jezera, formirajući tipične prstenove lave viđene na havajskim jezerima lave. Zidovi su visoki stotine metara, što objašnjava zašto magma obično ne izlazi iz ovih struktura.”
Podaci sugeriraju da se stjenovita kora vrućih točaka na Iji kreće ciklično kao jedna cjelina zbog središnjeg uzdizanja magme. Trenje između kore i zidova jezera uzrokuje deformacije i pucanje kore, otkrivajući lavu neposredno ispod površine.
Buduća istraživanja i misije
“Tek smo počeli analizirati rezultate JIRAM-a iz preleta nad Ijom u prosincu 2023. i veljači 2024.,” izjavio je Scott Bolton, glavni istraživač misije Juno iz Southwest Research Institute u San Antoniju. “Opažanja pružaju fascinantne nove informacije o vulkanskim procesima na Iji. Kombiniranjem ovih rezultata s dugoročnim praćenjem vulkana na Iji, JIRAM se pokazuje kao neprocjenjiv alat za razumijevanje ovog izmučenog svijeta.”
Juno je 13. lipnja obavio svoj 62. prelet iznad Jupitera, uključujući prelet nad Ijom na visini od oko 29.250 kilometara. Sljedeći prelet zakazan je za 16. srpnja.
