Znanstvenici su pomoću Gaia svemirskog teleskopa izravno snimili osam slabih objekata koji prate vrlo sjajne zvijezde unutar Gaia kataloga podataka, uključujući tzv. “neuspjele zvijezde” ili smeđe patuljke.
Iz milijuna zvijezda u Gaia katalogu, istraživači su uspjeli izdvojiti one koje su idealne za daljnja istraživanja pomoću zemaljskog instrumenta GRAVITY. Ovaj napredni blisko infracrveni interferometar smješten je na Vrlo velikom teleskopu (VLT) na vrhu Cerro Paranal u Čileu. Zahvaljujući kombiniranju infracrvene svjetlosti s više teleskopa, GRAVITY je već postigao prvu izravnu opažanje egzoplaneta, kako navodi space.com.
GRAVITY potvrđuje Gaia opažanja
Prateći Gaia opažanja, GRAVITY je uspio izravno uočiti svjetlosne signale pratitelja oko osam sjajnih zvijezda. Od tih osam pratitelja, sedam je bilo teoretski predviđeno, ali dosad neotkriveno. Tri pratitelja su male i slabe zvijezde, dok su preostalih pet smeđi patuljci – objekti veći od plinovitih divova, ali premali da bi pokrenuli nuklearnu fuziju vodika u helij.
Jedan od smeđih patuljaka otkriven je na udaljenosti približno jednakoj udaljenosti između Zemlje i Sunca, što je prvi put da je takav objekt izravno opažen tako blizu svoje matične zvijezde. “Pokazali smo da je moguće snimiti sliku slabog pratitelja, čak i kada je vrlo blizu svoje sjajne matične zvijezde,” izjavio je Thomas Winterhalder, vođa tima i znanstvenik iz Europskog južnog opservatorija (ESO). “Ovo postignuće ističe izvanrednu suradnju između Gaia i GRAVITY instrumenata.”
Izazovi promatranja slabih objekata
Izravno opažanje slabih objekata poput smeđih patuljaka ili malih zvijezda oko sjajnih zvijezda predstavlja značajan izazov. Slična je to situacija kao pokušaj uočavanja svjetla krijesnice na svjetioniku – svjetlost krijesnice je zasjenjena sjajem svjetionika. Gaia teleskop ne može izravno uočiti te slabe pratitelje, ali može zaključiti njihovu prisutnost putem gravitacijskog utjecaja na njihove matične zvijezde.
Kako smeđi patuljak orbitira oko veće zvijezde, gravitacijski utjecaj uzrokuje “ljujanje” te zvijezde. Ovaj pomak uzrokuje promjene u valnim duljinama svjetlosti – crveni pomak kada se zvijezda udaljava od Zemlje i plavi pomak kada se približava. Ovi efekti su vrlo mali, ali dovoljno značajni da ih Gaia može detektirati.
“Gaia podaci djeluju kao putokaz,” objasnio je Thomas Winterhalder. “Područje neba koje možemo vidjeti s GRAVITY-jem je vrlo malo, stoga trebamo znati gdje gledati. Precizna mjerenja Gaia teleskopa ključna su za usmjeravanje naših instrumenata u pravom smjeru.”
Buduća istraživanja
Suradnja Gaia i GRAVITY omogućila je timu ne samo detekciju pratitelja, već i određivanje njihovih masa te starosti. Otkrića sugeriraju da su smeđi patuljci manje sjajni nego što se očekivalo, što implicira prisutnost još manjih pratitelja, možda čak i egzomjeseca.
“Sposobnost Gaia misije da otkrije male pokrete bliskih parova na nebu jedinstvena je,” izjavio je Johannes Sahlmann, znanstvenik iz Europske svemirske agencije (ESA). “Sljedeći katalog, koji će biti objavljen kao dio četvrtog izdanja podataka (DR4), sadržavat će još bogatiju zbirku zvijezda s potencijalno manjim pratiteljima.”
Istraživanje tima objavljeno je 10. lipnja u časopisu Astronomy and Astrophysics, pružajući novi uvid u potragu za planetima unutar naše galaksije i obećavajući nam otkrivanje novih, udaljenih svjetova.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
