kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • Otkriveni 2500 godina stari grafiti ukazuju na postojanje izgubljenog antičkog grčkog hrama
Znanost

Otkriveni 2500 godina stari grafiti ukazuju na postojanje izgubljenog antičkog grčkog hrama

Otkriveni 2500 godina stari grafiti ukazuju na postojanje izgubljenog antičkog grčkog hrama.
objavljeno

Istraživači su otkrili jedinstvene grafite na brdu Barako u blizini Varija, u Atici, koji mogu ukazivati na postojanje masivnog antičkog grčkog hrama ili građevine na poznatoj Atenskoj Akropoli, koja je od tada izgubljena u povijesti.

Prema novoj studiji objavljenoj u American Journal of Archaeology, ovi antički crteži, pripisani pastiru imenom Mikon, prikazuju građevinu identificiranu kao “Hekatompedon“, izraz koji se povijesno povezuje s velikim hramovima.

“Mikon nije inače poznat, ali je najvjerojatnije bio pastir koji je napravio grafite dok je čuvao svoja stada,” objasnio je Janric van Rookhuijzen, arheolog i koautor studije. “Verzija grčkog alfabeta koja je korištena vrlo je stara, što jasno ukazuje da su crteži napravljeni već u 6. stoljeću pr. Kr.”

Grafiti su pronađeni među više od 2.000 antičkih gravura na mramornim izbočinama u brdima sjeverno i istočno od Varija. Te gravure, koje su obično stvarali lokalni pastiri, uključuju jednostavne crteže životinja, brodova i građevina, kao i kratke natpise. Konkretni grafit izgleda kao fasada građevine s najmanje pet stupova, a popraćen je natpisom koji ga identificira kao “Hekatompedon”.


Hekatompedon: Značaj i povijest

Izraz “Hekatompedon” odnosi se na građevinu dugu otprilike 30 metara. U antičkoj grčkoj arhitekturi, ovaj se izraz često koristio za opisivanje velikih hramova. Također, ovaj termin ima i dodatno značenje.

“Taj je izraz poznat kao službeni antički naziv za poznati hram posvećen grčkoj božici Ateni, kasnije poznat kao Partenon,” objasnio je van Rookhuijzen. “Vjerojatno je da je Mikon želio prikazati građevinu na Atenskoj Akropoli.”

Međutim, inskripcija Mikona prethodi Partenonu za nekoliko desetljeća.

“Zbog grčkog alfabeta koji je korišten, a koji se može datirati u 6. stoljeće pr. Kr., crteži moraju biti barem 50 godina stariji od Partenona, čija je gradnja započela oko 450. pr. Kr.,” napisao je van Rookhuijzen.

Prema istraživačima, vjeruju da grafiti vjerojatno prikazuju arhaični hram na Akropoli u Ateni, moguće tzv. Plavobradi hram ili hram Gigantomahije. Ti hramovi su, prema povijesnim zapisima, stajali na Akropoli krajem šestog stoljeća pr. Kr., ali su uništeni tijekom perzijskih invazija 480. pr. Kr.

Slika Mikonovog grafita koji prikazuje mogući antički hram. (slika: Merle K. Langdon & Jan Z. van Rookhuijzen, American Journal of Archaeology 2024).
Slika Mikonovog grafita koji prikazuje mogući antički hram. (slika: Merle K. Langdon & Jan Z. van Rookhuijzen, American Journal of Archaeology 2024).

Analiza grafita

Koristeći visokorezolucijske fotografije i detaljne skice, tim je analizirao rad ovog davno preminulog pastira kako bi utvrdio autentičnost grafita. Usporedili su ove crteže i stil pisanja s drugim poznatim primjerima, kao i s drugim arhitektonskim crtežima i natpisima iz tog područja.

Na temelju svog istraživanja, ističu da je ovo najraniji pisani zapis koji koristi izraz “Hekatompedon” za opisivanje velikog hrama ili građevine. Također, s obzirom na stil grafita, koji prikazuje linije za stupove i horizontalnu liniju koja predstavlja entablaturu (vodoravni nadvratnik koji sjedi na vrhu stupova), studija sugerira da je to vjerojatno bio simboličan izraz divljenja hramu.

Jednostavno rečeno, Mikon je vjerojatno bio fasciniran velikim građevinama, a pastiri su bili poznati po svojim grafitima. Brdo gdje su ovi crteži otkriveni prekriveno je drevnim pastirskim grafitima, uključujući slike konja, brodova i, naravno, antičke erotike.


“Zašto su pastiri proizveli toliko grafita nije poznato – možda je to jednostavno bio oblik bijega od monotonije njihovog posla,” zaključio je van Rookhuijzen. “Međutim, grafiti koje je napravio Mikon pokazuju kako mali crteži mogu biti ključ za rješavanje povijesnih zagonetki iza jednog od najpoznatijih arheoloških nalazišta na svijetu.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.