Astronomi su koristili nove podatke sa svemirskog teleskopa Hubble, umirovljenog opservatorija SOFIA (Stratosferski opservatorij za infracrvenu astronomiju) te arhivske podatke iz drugih misija kako bi ponovno proučili jedan od najneobičnijih binarnih zvjezdanih sustava u našoj galaksiji. Prije 40 godina, taj sustav se pojavio kao sjajna i dugovječna nova. Nova je zvijezda koja iznenada značajno poveća svoju svjetlinu, a zatim se vrati u svoju prethodnu neupadljivost, obično unutar nekoliko mjeseci ili godina.
Početni rezultati istraživanja tima objavljeni su u časopisu The Astrophysical Journal, a Ravi Sankrit iz Space Telescope Science Institute (STScI) iz Baltimorea predstavio je istraživanje usmjereno na UV spektroskopiju na 244. sastanku Američkog astronomskog društva u Madisonu, u Wisconsinu.
Između travnja i rujna 1975., binarni sustav HM Sagittae (HM Sge) postao je 250 puta sjajniji. Još neobičnije, nije brzo izblijedio kao što to obično čine nove, već je zadržao svoju svjetlinu desetljećima. Nedavna promatranja pokazuju da je sustav postao topliji, ali je paradoksalno i malo potamnio.
Simbiotska zvijezda
HM Sge je specifična vrsta simbiotske zvijezde gdje bijeli patuljak i napuhana, prašinu-proizvodeća divovska zvijezda kruže u ekscentričnoj orbiti jedna oko druge. Bijeli patuljak usisava plin koji teče iz divovske zvijezde, formirajući užareni disk oko sebe. Taj disk može spontano doživjeti termonuklearnu eksploziju kako vodik iz diva postaje gušći na površini bijelog patuljka, sve dok ne dosegne kritičnu točku. Ove “vatrometne” aktivnosti između pratećih zvijezda fasciniraju astronome jer pružaju uvid u fiziku i dinamiku evolucije zvijezda u binarnim sustavima.
“Godine 1975. HM Sge prešao je iz neupadljive zvijezde u objekt koji su svi astronomi pratili, a u nekom trenutku ta je aktivnost usporila,” rekao je Ravi Sankrit. Godine 2021., Steven Goldman, Sankrit i njihovi suradnici koristili su instrumente na Hubbleu i SOFIA-i kako bi vidjeli što se promijenilo s HM Sge u posljednjih 30 godina na valnim duljinama svjetlosti od infracrvene do ultraljubičaste (UV).
Ultraljubičasti podaci iz Hubblea iz 2021. godine pokazali su snažnu emisijsku liniju visoko ioniziranog magnezija koja nije bila prisutna u ranijim spektrima iz 1990. godine. Njegova prisutnost pokazuje da je procijenjena temperatura bijelog patuljka i akrecijskog diska porasla s manje od 200.000 stupnjeva Celzija 1989. godine na više od 250.000 stupnjeva Celzija danas. Visoko ionizirana magnezijeva linija jedna je od mnogih u UV spektru, koje zajedno analizirane otkrivaju energetiku sustava i kako se promijenio u posljednja tri desetljeća.
“Kada sam prvi put vidio nove podatke,” rekao je Sankrit, “pomislio sam, ‘Ovo je nevjerojatno, ovo je ono što Hubble UV spektroskopija može učiniti.'”
Infracrveni spektralni podaci
S podacima iz NASA-inog letećeg teleskopa SOFIA, koji je umirovljen 2022., tim je mogao detektirati vodu, plin i prašinu koji teku u i oko sustava. Infracrveni spektralni podaci pokazuju da se divovska zvijezda, koja proizvodi ogromne količine prašine, vratila u svoje normalno ponašanje unutar samo nekoliko godina nakon eksplozije. Također je primijećeno da je posljednjih godina potamnila, što predstavlja još jednu zagonetku koju treba riješiti.
Pomoću SOFIA-e, astronomi su mogli vidjeti vodu koja se kreće brzinom od oko 30 kilometara u sekundi, što pretpostavljaju da je brzina užarenog akrecijskog diska oko bijelog patuljka. ‘Most‘ plina koji povezuje divovsku zvijezdu s bijelim patuljkom trenutno prelazi oko 3,2 milijarde kilometara.
Tim također surađuje s Američkim udruženjem promatrača promjenjivih zvijezda (engl. American Association of Variable Star Observers – AAVSO), kako bi surađivali s amaterskim astronomima iz cijelog svijeta. Njihovo kontinuirano praćenje otkriva promjene koje nisu viđene od eksplozije prije 40 godina.
“Simbiotske zvijezde poput HM Sge su rijetke u našoj galaksiji, a svjedočenje eksploziji nalik novoj još je rjeđe. Ovaj jedinstveni događaj je blago za astrofizičare kroz desetljeća,” rekao je Steven Goldman.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
