Istraživači sa Sveučilišta u Bernu uspjeli su po prvi put precizno datirati prapovijesno naselje ranih poljoprivrednika u sjevernoj Grčkoj, staro više od 7.000 godina, koristeći metode koje uključuju kozmičke zrake. Ovo izvanredno postignuće nudi novu pouzdanu kronološku referencu za mnoga arheološka nalazišta u jugoistočnoj Europi.
Tim znanstvenika kombinirao je mjerenja godišnjih prstenova drvenih građevinskih elemenata s naglim porastom kozmičkog radiokarbona iz 5259. godine prije Krista. Ova metoda omogućila je precizno datiranje građevinskih aktivnosti na arheološkom nalazištu Dispilio, smještenom na obali jezera Orestida u sjevernoj Grčkoj, između 5328. i 5140. godine prije Krista.
Dendrokronologija i radiokarbonsko datiranje
Dendrokronologija koristi karakteristične uzorke godišnjih prstenova u drvu, koji su pod utjecajem klimatskih uvjeta. Na temelju usporedbe širina tih prstenova s postojećim kronologijama, moguće je precizno odrediti starost drvenih objekata. U kombinaciji s radiougljičnim datiranjem, koje mjeri raspadanje radioaktivnog izotopa ugljika 14C, znanstvenici mogu utvrditi približno vrijeme smrti drveta.
“U središnjoj Europi imamo dendrokronološku kronologiju koja seže gotovo 12.500 godina unatrag, ali takva kronologija ne postoji za mediteransku regiju,” objašnjava Andrej Maczkowski, glavni autor studije i istraživač na Institutu za arheološke znanosti Sveučilišta u Bernu.
Japanski fizičar Fusa Miyake 2012. godine otkrio je da masivni priljev kozmičkih zraka može uzrokovati nagli porast sadržaja 14C u atmosferi, koji se taloži u prstenovima drveća. Ovi “Miyake događaji” postali su važni globalni referentni točke, omogućujući precizno datiranje čak i u regijama bez kontinuiranih dendrokronologija. “Prepoznavanje ovih referentnih točaka donijelo je pravu revoluciju u prapovijesnoj arheologiji,” ističe Albert Hafner, profesor prapovijesne arheologije na Sveučilištu u Bernu i glavni autor studije.
Paradigma prekretnice u arheologiji
Istraživački tim uspio je uspostaviti kronologiju godišnjih prstenova koja traje 303 godine, završavajući 5140. godine prije Krista, analizirajući 787 komada drveta s nalazišta Dispilio. Identificirane faze naseljavanja pokazuju razne građevinske aktivnosti tijekom 188 godina između 5328. i 5140. godine prije Krista. “Balaknska regija je prva u svijetu koja koristi ovu novu metodologiju za apsolutno datiranje neovisno o dosljednom kalendaru,” naglašava Hafner. Maczkowski dodaje: “Očekujemo da će se druge kronologije iz tog razdoblja sada brzo povezati s ‘Dispilio kronologijom’, otvarajući put za razvoj regionalne dendrokronologije za južni Balkan.”
Balkan je dom najstarijih jezerskih naselja u Europi, datiranih neposredno nakon 6000. godine prije Krista. Ovo područje imalo je ključnu ulogu u širenju poljoprivrede u Europi. S ovim novim otkrićem, znanstvenici mogu preciznije razumjeti povijesne procese i evoluciju ranih ljudskih zajednica na Balkanu. Ovo revolucionarno istraživanje ne samo da pruža precizniju vremensku liniju za arheološka nalazišta, već otvara i nove mogućnosti za buduća istraživanja u cijeloj regiji. Istraživanja objavljena su u časopisu Nature Communications.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
