Danas je Pitagora najpoznatiji po svom teoremu poznatim kao Pitagorin poučak. Ovaj grčki filozof pokušao je primijeniti matematiku kako bi razumio ljepotu glazbe. Tvrdio je da harmonične kombinacije nota, poznate kao glazbena konsonanca, zahtijevaju jednostavne ‘cjelobrojne omjere’ frekvencija zvukova ili tonova da bi zvučale privlačno, i to neovisno o instrumentu koji proizvodi zvuk. No, prema Science Alert, suvremena istraživanja opovrgavaju njegovu teoriju. Međunarodni tim istraživača proveo je anketu s 4.272 sudionika o njihovim reakcijama na određene akorde, otkrivajući prednost za glazbu koja sadrži blage nesavršenosti u matematičkom smislu.
Konsonanca i disonanca
“Blaga odstupanja su nam privlačnija,” objašnjava glazbeni psiholog Peter Harrison s Sveučilišta u Cambridgeu. “Nesavršenosti daju život zvucima, što nas privlači.” Istraživanje je također pokazalo da se cjelobrojni omjeri, koje je Pitagora cijenio, mogu potpuno zanemariti kada je riječ o instrumentima s kojima su zapadni slušatelji manje upoznati, poput zvona, gongova, ksilofona i serije gongova zvanih bonang. Odgovori na studiju o ovom indonezijskom instrumentu otkrili su nove obrasce konsonance i disonance koji se usklađuju s glazbenom skalom korištenom u indonezijskoj kulturi, a koji se ne mogu precizno prilagoditi skalama popularnim u SAD-u i Europi.
Osim toga, timbar – aspekt zvuka koji ga čini prepoznatljivim za određeni instrument – također utječe na konsonancu, što bi Pitagori vjerojatno bilo iznenađenje. Rezultati pokazuju da slušatelji mogu prepoznati ugodan zvuk čak i ako nisu glazbenici ili nisu upoznati s instrumentom.
Empirijski dokazi
“Oblik nekih udaraljki znači da kada ih udarite, one rezoniraju na način da njihove frekvencijske komponente ne poštuju tradicionalne matematičke odnose,” dodaje Harrison. “U tim trenucima dolazi do otkrića zanimljivih fenomena.” Ova veza između timbra i konsonance mogla bi objasniti zašto su neke kulture razvile različite sustave skaliranja nota od onih na Zapadu.”
“Ovi rezultati empirijski potkrepljuju tezu da kulturne razlike u sustavima skala mogu djelomično proizlaziti iz spektralnih svojstava glazbenih instrumenata koje koriste različite kulture,” ističu autori studije. Istraživački tim vjeruje da će njihovi nalazi proširiti razumijevanje o tome što može, a što ne može biti ugodno za slušanje, posebice kada je u pitanju manje poznata glazbala.
Kako ističu, i glazbenici i slušatelji mogu imati koristi od eksperimentiranja i izlaska iz svojih zona udobnosti u pogledu glazbe. Planiraju se daljnja istraživanja s još širim rasponom instrumenata i kultura, posebno u kontekstu glazbe koja se možda prethodno smatrala ‘neharmoničnom’.
“Glazbenici i producenti mogli bi postići bolju sinergiju ako bi uzeli u obzir naše nalaze i promislili o promjeni timbra, kvalitete tona, koristeći posebno odabrane stvarne ili sintetizirane instrumente,” zaključuje Harrison. “Na taj način bi doista mogli spojiti najbolje od oba svijeta: harmoniju i lokalne sustave skala
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
