U Å¡pilji u Patagoniji nalazi se najstarija poznata stijenska umjetnost u JuÅŸnoj Americi koja se temelji na pigmentima.
UnutraÅ¡njost Å¡pilje u Argentini krije galeriju vrijednu stijenskog slikarstva, koja je, prema novim saznanjima, nekoliko tisuÄljeÄa starija od prvotnih procjena i obuhvaÄa stotine crteÅŸa koji premoÅ¡Äuju razdoblje od 100 generacija. Prvobitno su arheolozi smatrali da je ova umjetnost, locirana u Patagoniji, na juÅŸnom kraju JuÅŸne Amerike, stara samo nekoliko tisuÄa godina. MeÄutim, nova analiza pokazala je da su neki od crteÅŸa stari Äak 8,200 godina i da datiraju iz kasnog holocena (od prije 11,700 godina do danas), prema studiji objavljenoj 14. veljaÄe, u Äasopisu Science Advances.
“Otkrili smo da je puno starije nego Å¡to smo prvotno oÄekivali,” izjavila je za Live Science vodeÄa autorica studije, Guadalupe Romero Villanueva, arheologinja u Argentinskom nacionalnom istraÅŸivaÄkom vijeÄu (CONICET) i Nacionalnom institutu za antropologiju i misao Latinske Amerike (INAPL). “Bilo je to pravo iznenaÄenje.”
Biljni pigment
Kako bi utvrdili starost ogromnog umjetniÄkog djela, koje prikazuje ljude, ÅŸivotinje i razne dizajne, arheolozi su uzeli nekoliko malih uzoraka crnog pigmenta s crteÅŸa. BuduÄi da je pigment izraÄen od biljnog materijala, istraÅŸivaÄi su primijenili radiougljiÄno datiranje za odreÄivanje starosti stijenske umjetnosti.
“ObiÄno je teÅ¡ko datirati stijensku umjetnost ako ona ne sadrÅŸi organsku komponentu, jer u suprotnom zapravo ne postoji materijal koji se moÅŸe datirati,” objasnio je suautor studije, Ramiro Barberena, arheolog na KatoliÄkom sveuÄiliÅ¡tu Temuco u Äileu i Älan CONICET-a. “Ova Å¡pilja moÅŸda nije najstarije naselje u JuÅŸnoj Americi, ali predstavlja najstarije izravno radiougljiÄno datirano stijensko slikarstvo na temelju pigmenata u JuÅŸnoj Americi.”
Na cijelom lokalitetu Å¡pilja, arheolozi su identificirali 895 jedinstvenih slika rasporeÄenih u 446 motiva ili segmenata. Iako trenutna istraÅŸivanja joÅ¡ uvijek nisu dala konaÄan odgovor o kulturama koje su stvorile ove dramatiÄne prikaze, istraÅŸivaÄi vjeruju da je sloÅŸeno djelo moglo sluÅŸiti kao sredstvo za prenoÅ¡enje informacija izmeÄu autora i drugih zajednica, kao i buduÄim generacijama.
Prijenos informacije
“Ovi crteÅŸi zahvaÄaju otprilike 3,000 godina unutar jednog motiva,” istaknuo je Barberena. “PredlaÅŸemo da je doÅ¡lo do prijenosa informacija kroz viÅ¡estruke generacije ljudi, koji su naseljavali istu regiju i isti lokalitet.”
Iako nije posve jasno je li stijenska umjetnost nastala kao dio ceremonije ili meÄugrupnih sastanaka, istraÅŸivaÄi smatraju da je bila dio strategije ljudi za izgradnju druÅ¡tvenih mreÅŸa meÄu rasprÅ¡enim grupama, Å¡to je doprinijelo veÄoj otpornosti tih druÅ¡tava na izuzetno izazovne ekoloÅ¡ke uvjete,” dodao je Barberena.
Tijekom kasnog holocena, ova regija Patagonije bila je izrazito suha i vruÄa, kako navodi studija.
“Bilo je velikih podruÄja krajolika bez vode, no kako bi preÅŸivjeli kao lovci-sakupljaÄi, bilo je nuÅŸno odrÅŸavati veze,” rekao je Barberena. “Samostalno preÅŸivljavanje bilo bi izuzetno teÅ¡ko, stoga je razmjena informacija bila od kljuÄne vaÅŸnosti.”
Iako u regiji postoje i druga nalaziÅ¡ta stijenske umjetnosti, istraÅŸivaÄi navode da Å¡pilja ima najveÄu koncentraciju takvih djela.
“Nevjerojatna je koliÄina stijenske umjetnosti koju smo tamo otkrili,” izjavila je Romero Villanueva. “Iako u okolnom krajoliku postoji nekoliko lokaliteta sa stijenskom umjetnoÅ¡Äu, niti jedan od njih ne posjeduje takvu raznolikost oblika i boja kakva je pronaÄena ovdje. Stoga je oÄito da je ovo mjesto vjerojatno predstavljalo srediÅ¡nje mjesto za komunikaciju u proÅ¡losti i bilo kljuÄno za opstanak tih druÅ¡tava.”
Iako je ovo najstarije pronaÄeno slikarstvo na stijenama na bazi pigmenata na kontinentu, ono nije najstarije na svijetu. Taj rekord drÅŸi 45,500 godina star crteÅŸ svinje iscrtan na zidu Å¡pilje u Indoneziji.