kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • Fosili drveća stari 350 milijuna godina ne nalikuju ničemu što su znanstvenici dosad vidjeli
Znanost

Fosili drveća stari 350 milijuna godina ne nalikuju ničemu što su znanstvenici dosad vidjeli

Fosili drveća stari 350 milijuna godina ne nalikuju ničemu što su znanstvenici dosad vidjeli
objavljeno

Rijetki fosili drveća, sačuvani zajedno sa svojim listovima, otkrivaju strukturu koja se razlikuje od bilo kojeg poznatog suvremenog bilja, te predstavljaju najraniji poznati dokaz o postojanju manjih stabala koja su rasla ispod šumskih krošnji. Izuzetno dobro očuvani fosili biljaka, pripadajući neobičnim grmolikim drvećima, pronađeni su na jugoistoku Kanade, kako otkriva nedavno istraživanje. Ova drevna stabla ne nalikuju ni na što što su znanstvenici do sada zabilježili i mogla bi predstavljati primjere evolucijskih eksperimenata.

Zatrpana u mulju

Potres, koji se dogodio prije 350 milijuna godina, oborio je ta stabla i zatrpao ih u mulj, ostavljajući gotovo savršene otiske njihovih debla i listova u sedimentima na dnu onoga što je tada bilo jezero. Geolozi su prvo fosilizirano stablo otkrili tijekom iskopavanja kamenoloma u New Brunswicku 2017. godine, nakon čega su pronašli još četiri gotovo identična primjerka. “Ostali smo zatečeni,” rekao je glavni autor studije Robert Gastaldo, profesor emeritus geologije na Colby College-u u Maineu, za Live Science. “To je prava anomalija – otkriti fosilnu biljku veličine stabla sa listovima koji su očuvani i pričvršćeni za deblo, formirajući krošnju.”

Obično se u fosilnom zapisu očuvaju samo debla drevnih stabala. No, ovo novo otkriće razotkriva gustu krošnju s više od 250 listova, koji su grupirani oko gornjeg dijela vitkog, nerazgranatog debla visine oko 2,7 metara. Listovi, dužine do 3 metra, rasprostirali su se od debla formirajući “čvrsto stisnute spirale”, kako navodi studija objavljena u 2. veljače u časopisu Current Biology.

Sanfordiacaulis

Stabla, nazvana Sanfordiacaulis, vjerojatno su razvila ovakav spiralni raspored listova kako bi optimizirala apsorpciju sunčeve svjetlosti potrebne za fotosintezu, navode autori studije. Njihova manja visina također upućuje na to da bi ove biljke mogle predstavljati najranije poznate primjere manjih stabala koja su rasla ispod krošnji viših stabala.

Rekonstrukcija ovih biljaka “izobličuje našu percepciju organizacije i rasta stabala,” izjavio je Gastaldo. “Njihova struktura rasta slična je, ali jasno se razlikuje od dva modela stabala koja nalazimo u današnjim tropskim područjima.”

Razlika

Međutim, ove moderne biljke imaju znatno manje listova u svojim krošnjama – između 15 i 20 kod papratnih stabala i palmi, dodaje Gastaldo. Sanfordiacaulis možda se isticalo među vegetacijom prije 300 milijuna godina na način sličan današnjim stablima tobolčara (Aloidendron dichotomum, prije poznatim kao Aloe dichotoma) i baobabima (Adansonia), rekao je Gastaldo.

“Promatramo ih kao ekscentrike u odnosu na ostatak cvjetnica,” rekao je. “Takvi ekscentrici postojali su u dubokoj prošlosti među drugim skupinama biljaka koje su živjele mnogo prije nego što su se cvjetnice pojavile na planetu, ali tragove njihovih osobitosti rijetko nalazimo osim u vrlo rijetkim slučajevima kada je biljka u cijelosti sačuvana.” B

Čudni fosili mogu biti primjer evolucijskog eksperimenta iz tog doba koji je na kraju propao, rekao je Gastaldo. “Evolucija biljnog carstva prošla je kroz mnoge različite eksperimentalne oblike koji su bili uspješni nekoliko milijuna godina, ali nisu izdržali test vremena,” zaključio je.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.