Dugo se vjerovalo da su impresivna i vedro plave Ištarine dveri u Babilonu izgrađene kao simbol slavlja nakon osvajanja Jeruzalema. Međutim, prema najnovijoj analizi, postoji mogućnost da su Ištarine dveria zapravo izgrađena godinama nakon tog događaja.
Ovaj simboličan objekt od glazirane opeke, čiju je izgradnju naredio kralj Nabukodonozor II, ukrašen divljim bikovima i zmajevima mušhuššu, predstavljao je ulaz u drevni grad Babilon, smješten na jugu Mezopotamije. Nabukodonozor II, koji je vladao Babilonskim carstvom od 605. do 562. godine prije Krista, naredio je izgradnju Ištarinih dveri u tri faze. No, precizni datumi svake faze gradnje bili su predmet dugotrajnih debata, a ova nova spoznaja dolazi iz studije objavljene , 17. siječnja, u znanstvenom časopisu PLOS One.
Iako je poznato da je prva faza gradnje bila po nalogu Nabukodonozora II, jer su opeke iz te faze ukrašene njegovim imenom, manje je bilo jasno jesu li između druge i treće faze gradnje prošle godine, kako sugerira studija. Postojale su i sumnje među istraživačima da li je Nabukodonozor II bio živ u vrijeme završetka Ištarinih dveri.
Odgovori na razna pitanja
U nastojanju da razjasne ovu dilemu, arheolozi su prikupili male uzorke s pet opeka s Ištarinih dveri (koja su sada rekonstruirana u muzeju u Berlinu), predstavljajući sve tri faze gradnje. Zatim su izmjerili geomagnetska polja svakog uzorka koristeći tehniku poznatu kao arheomagnetizam. Arheomagnetizam, prema McClung muzeju prirodnih povijesti i kulture na Sveučilištu u Tennesseeju, Knoxville, metoda je koja mjeri učinak Zemljinog magnetskog polja sačuvanog u arheološkom zapisu objekta. Ova tehnika nudi precizniji vremenski okvir od radiougljičnog datiranja, koje je inače najčešće korištena metoda u arheološkim mjerenjima.
Nova analiza otkrila je da ne postoje “značajne kronološke praznine” između pojedinačnih faza gradnje, te da je “kompleks dveri izgrađen neko vrijeme nakon babilonskog osvajanja Jeruzalema”, koje se odvilo 586. godine prije Krista. Tijekom tog osvajanja, Babilonci su uništili Solomonov hram, poznat i kao Prvi hram, zapalili grad i prognali Židove na jug Mezopotamije, područje poznato kao Babilonija.
Istraživači su zaključili da su, budući da su sva magnetska polja u pet uzoraka opeka bila slična, rekonstrukcije izvršene približno u isto vrijeme, oko 583. godine prije Krista, prema podacima studije.
“Doba gradnje temelji se na razdoblju vladavine Nabukodonozora II, tijekom kojeg je izdana naredba za izgradnju Vrata”, navodi tim u studiji, što implicira da je kralj bio živ kada su Ištarine dveri dovršene.
Ovo otkriće ukazuje na to da Ištarine dveri nisu mijenjala stil tijekom procesa gradnje. Naprotiv, “faze II i III su usko povezane s izvornim dizajnom vrata i odražavaju proces izgradnje, a ne kasnije dodatke neovisne o izvornoj izgradnji faze I”, napisali su autori.
Istraživači se nadaju provesti slične arheomagnetske analize na drugim drevnim građevinama u Mezopotamiji, s obzirom na to da su se pečene opeke od blata pokazale kao pouzdani izvor za ovu tehniku, te su bile uobičajen građevinski materijal u to doba.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
