Astronomski tim predvođen Sveučilištem u Cambridge-u napravio je značajan proboj otkrivanjem najstarije crne rupe koja je ikad promatrana, što pruža novi uvid u samu zoru svemira, gdje ona ‘proždire’ svoju matičnu galaksiju. Astronomi su koristili svemirski teleskop James Webb kako bi detektirali crnu rupu. Njihova analiza ukazuje na to da crna rupa datira iz doba samo 400 milijuna godina nakon Velikog praska, što znači da je stara više od 13 milijardi godina.
Rezultati istraživanja. koji su prema riječima glavnog autora profesora Roberta Maiolina, “veliki korak naprijed”, objavljeni su u časopisu ‘Nature‘. Postojanje ove iznenađujuće masivne crne rupe (nekoliko milijuna puta masivnija od našeg Sunca) tako rano u svemiru dovodi u pitanje naše pretpostavke o tome kako se crne rupe formiraju i rastu. Astronomi vjeruju da su supermasivne crne rupe u središtima galaksija poput Mliječnog Puta narasle do svoje trenutne veličine tijekom milijardi godina. Međutim, veličina ove novo otkrivene crne rupe sugerira da bi se one mogle formirati na druge načine: one bi mogle biti “rođene velike” ili bi mogle konzumirati materiju pet puta brže nego što se prethodno smatralo mogućim.
Prema standardnim modelima, supermasivne crne rupe nastaju iz ostataka umrlih zvijezda koje se sruše i mogu formirati crnu rupu otprilike stotinu puta masivniju od Sunca. Da je rasla kako se očekivalo, ova novo otkrivena crna rupa trebala bi nekoliko milijardi godina da dostigne promatrane dimenzije. Međutim, svemir nije bio star milijardu godina kada je ova crna rupa detektirana.
Kao i sve crne rupe, ovaj kozmički monstrum proždire materijal iz svoje matične galaksije kako bi potaknuo svoj rast. No, otkriveno je da ova drevna crna rupa proždire materiju znatno snažnije od svojih suvremenika iz kasnijih razdoblja. Mlada matična galaksija, nazvana GN-z11, je kompaktna galaksija, oko stotinu puta manja od Mliječnog Puta, no crna rupa vjerojatno ometa njezin razvoj. Kada crne rupe konzumiraju previše plina, one ga izbacuju poput ultra-brzog vjetra. Ovaj “vjetar” može zaustaviti proces stvaranja zvijezda, postepeno dovodeći do propasti galaksije, ali će također dovesti do kraja same crne rupe, jer bi također prekinuo njezin izvor “hrane”.
Maiolino ističe da osjetljivost JWST-a znači da bi se u narednim mjesecima i godinama mogle pronaći još starije crne rupe. Maiolino i njegov tim nadaju se da će buduća promatranja JWST-om pomoći u pronalaženju manjih “sjemenki” crnih rupa, što bi im moglo pomoći razjasniti različite načine na koje se crne rupe mogu formirati: da li počinju velike ili brzo rastu.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
