Nova istraživanja upućuju na to da je ogromni cunami, koji je prije više od 8.000 godina preplavio sjevernu Europu, mogao imati presudnu ulogu u uništavanju stanovništva iz Kamenog doba u sjevernoj Britaniji. Ova prirodna kataklizma, poznata kao Storegga slide, poklapa se s periodom kada je zabilježen nagli pad broja stanovnika, no do sada se nije uspostavila izravna veza između tog demografskog smanjenja i samog cunamija.
Za vrijeme mezolitskog razdoblja, ili Srednjeg kamenog doba, procjenjuje se da je u sjevernoj Britaniji živjelo oko 1.000 ljudi. Ova skromna populacija uglavnom se koncentrirala u malim obalnim naseljima, što ih je činilo posebno ranjivima na utjecaje velikih cunamija. Podaci iz arheoloških istraživanja otkrivaju da je broj naselja u sjeverozapadnoj Europi naglo pao oko 8.200 godina unazad. Iako se ovaj fenomen povezivao s dugotrajnim padom temperatura na kontinentu, postoji mišljenje da takve klimatske promjene možda nisu izravno utjecale na obalne zajednice.
Posebno je zanimljivo da vremenski okvir Storegga cunamija koincidira s ovim masovnim padom broja stanovnika. Dogodio se između 8.120 i 8.175 godina unazad, izazvan velikim podvodnim klizištem kod obale Norveške (Storegga slide). Taj događaj stvorio je ogromne valove, visoke preko 20 metara, koji su pogodili Shetlandske otoke, sjeverno od škotskog kopna. Na južnijim područjima, u sjevernoj Engleskoj, visina valova dosezala je između 3 i 6 metara. Da bi istražili mogući utjecaj cunamija na lokalne zajednice, autori studije stvorili su računalne simulacije vala na važnom mezolitskom arheološkom nalazištu Howick u Northumberlandu, u sjeveroistočnoj Engleskoj.
Na tom mjestu otkriveni su sedimentni uzorci koji datiraju iz vremena cunamija, što ukazuje na mogućnost da je područje bilo poplavljeno tijekom katastrofe. No, unatoč tome, sedimenti su se sastojali uglavnom od grubog šljunka, za razliku od finih pješčanih slojeva koji su uobičajeni za taloženje tijekom cunamija. To je dovelo do rasprava među znanstvenicima o tome je li Storegga val zaista dosegao Howick.
Simulacije valova provedene su za dva različita scenarija promjene razine mora. U oba slučaja, pokazalo se da cunami ne bi dosegao do Howicka, osim u situaciji visoke plime. “Cunami koji se dogodi tijekom visoke plime rezultira većom površinom poplave zbog povećanja razine vode”, ističu autori studije.
“Uključivanje faktora visoke plime u naš model pokazalo je da bi inicijalni val mogao poplaviti sedimentnu jezgru A u Howicku”, dodaju autori. “Štoviše, nastali val bio je dovoljno snažan da prenese grubi šljunak”, što bi moglo ukazivati na to da su ovi sedimenti zaista posljedica cunamija.
Ako se to potvrdi, posljedice su mogle biti razorne. “Procjene smrtnosti u Howicku bile su različite, ali su u nekim slučajevima dosezale do 100 posto unutar bogatog međuplimnog područja”, naglašavaju istraživači. Osim što bi val potencijalno odnio živote, uništio bi i osnovne izvore hrane, doprinoseći tako značajnom smanjenju broja stanovnika u cijeloj sjeverozapadnoj Europi. “Ovo istraživanje pruža dokaze koji sugeriraju da je cunami vjerojatno bio ključni faktor u smanjenju populacije sjeverne Britanije nakon 8.200 godina, kada se cunami dogodio”, zaključuju autori.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
