Kako ljudski mozak uspijeva pratiti slijed događaja? Najnovija istraživanja ukazuju na postojanje tzv. ‘vremenskih stanica’ – neurona u hipokampusu koji kodiraju vremenske informacije. Ovi neuroni mogu biti ključni u očuvanju redoslijeda naših sjećanja, omogućujući nam da se točno prisjetimo kako su se događaji odvijali.
Ranija istraživanja na štakorima već su ukazivala na postojanje ovakvih neurona koji prate slijed događaja, podržavajući prisjećanje i planiranje akcijskih nizova. Međutim, do nedavno, manje se znalo o tome kako se epizodična sjećanja kodiraju u ljudskom mozgu.
Science Alert objašnjava da tim istraživača pod vodstvom neuroznanstvenice Leile Reddy iz Centra za istraživanje mozga i kognicije (CerCo) u Francuskoj je proveo istraživanje nad 15 pacijenata oboljelih od epilepsije. Koristeći mikroelektrode implantirane u hipokampus, zabilježili su električnu aktivnost mozga tijekom specifičnih zadataka.
“Stvaranje epizodičnih sjećanja zahtijeva povezivanje različitih događaja s preciznom vremenskom točnošću,” naglasili su istraživači u svojoj studiji objavljenoj 2021. godine. “Budući da hipokampus igra ključnu ulogu u učenju redoslijeda događaja i procjeni vremenskog redoslijeda, ispitivali smo da li neuroni hipokampusa kodiraju vremenske informacije dok sudionici uče redoslijed određenog niza predmeta.”
Eksperimenti su se odvijali tijekom medicinskih pregleda koji su već uključivali uporabu elektroda za lokalizaciju izvora napadaja, stoga dodatni invazivni zahvati nisu bili potrebni.
Istraživanje i kako je provedeno
U eksperimentima su sudionici bili izloženi nizu slika koje su trebali zapamtiti. Tijekom sesija, zabilježeno je kako specifični neuroni u hipokampusu reagiraju na prikazane slike, kao i na pauze između prikazivanja i trenutke kada se od sudionika tražilo da predvide sljedeću sliku.
Istraživači su identificirali neurone koji su aktivni tijekom memoriranja ili prisjećanja niza slika, ali i one koji su bili aktivni i kada vizualni podražaji nisu bili prisutni. To sugerira da su ti neuroni kodirali protok vremena, čak i kad se ništa posebno nije događalo.
“Vremenske stanice su bile aktivne u uzastopnim trenucima tijekom ovih praznih razdoblja,” pojasnili su u radu. “Ova vremenska modulacija nije mogla biti potaknuta vanjskim događajima; čini se da ona predstavlja razvijajući se vremenski signal tijekom čekanja.”
Istraživači ističu da su vremenske stanice u ljudskom mozgu višedimenzionalne, sposobne kodirati informacije vezane za vrijeme, ali i reagirati na različite vrste senzornih podražaja.
Tim vjeruje da bi upravo ovo višedimenzionalno ponašanje vremenskih neurona moglo biti odgovorno za bilježenje ‘što’, ‘gdje’ i ‘kada’ se događaji odvijaju, spajajući elemente u koherentna sjećanja iz niza ulaznih podataka.
“Subjektivno ‘mentalno putovanje kroz vrijeme’ je temelj epizodičnog pamćenja,” zaključuju istraživači. “Bitan dio našeg iskustva ponovnog proživljavanja prošlosti je sposobnost da se živo prisjetimo specifičnih događaja koji su se dogodili na određenom mjestu i u određenom vremenskom slijedu… Naši rezultati pružaju daljnje dokaze da neuroni ljudskog hipokampusa predstavljaju protok vremena unutar iskustva.”
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
