Tim arheologa, geologa i povjesničara povezanih s više španjolskih institucija došao je do saznanja da je dolmen Menga jedno od najimpresivnijih inženjerskih dostignuća neolitičkog doba. U svojoj studiji, objavljenoj u časopisu “Scientific Reports“, istraživači su primijenili napredne tehnološke metode kako bi detaljnije istražili vrstu kamena upotrijebljenog za izgradnju ovog drevnog grobista te metode korištene u njegovoj gradnji, uključujući uporabu drveta i konopa.
Dolmen Menga, drevna grobnaica smještena u blizini Antequere u Málaga, u Španjolskoj, datira se na približno 5700 godina prije naše ere. Ova struktura je jedna od najvećih megalitskih konstrukcija u Europi. Izgrađena na vrhu brda, koristeći goleme kamene blokove, najteži među njima premašuju težinu od 100 tona. Istraživački tim je detaljno proučavao sastav kamena, njihovo podrijetlo i metode transporta.
Koristeći petrografske i stratigrafske analize, tim je utvrdio da su kameni blokovi uglavnom sastavljeni od kalcarenita, vrste detritalne sedimentne stijene. U suvremenom kontekstu, ove stijene se smatraju krhkima. Prema istraživačima, transport takvih krhkih materijala bez oštećenja zahtijeva visoku razinu inženjerske vještine.
Manipulacija i postavljanje ovako masivnih kamenih blokova zahtijevali su iznimno planiranje i inženjersko umijeće, osobito za krovnu ploču težine oko 150 tona. Ističe se kako je postavljanje ovih ogromnih blokova zahtijevalo upotrebu skele, užadi i izgradnju ravnih transportnih putova.
Istraživači također napominju da je grobno mjesto konstruirano s posebnim osvrtom na orijentaciju. Njegov položaj usklađen je s obližnjim planinama, stvarajući kompleksne svjetlosne uzorke unutar komore. Također je otkriveno da su prvi graditelji razvili metodu postavljanja kamenja na rubovima grobne komore kako bi se odvodila voda i spriječila erozija.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
