Znanstvena zajednica svjedočila je izuzetnom napretku zahvaljujući svemirskom teleskopu James Webb (JWST) kojeg vodi NASA. Podaci prikupljeni pomoću teleskopa su doveli do otkrića druge i četvrte najudaljenije galaksije dosad promatrane, locirane u svemirskoj regiji poznatoj kao Pandorina skupina ili Abell 2744. Takav uspjeh ne samo da predstavlja ključni korak naprijed u razumijevanju svemira, već i pruža dragocjen uvid u njegove najranije elemente.
Međunarodni tim istraživača, pod vodstvom znanstvenika sa Sveučilišta Penn State, koristio je inovativne spektroskopske podatke s JWST-a kako bi potvrdio udaljenost ovih drevnih galaksija. Ove iznimno udaljene galaksije, smještene gotovo 33 milijarde svjetlosnih godina od nas, pružaju rijedak uvid u procese formiranja najranijih galaksija.
Za razliku od uobičajenih crvenih točaka koje predstavljaju druge izuzetno udaljene galaksije, nove galaksije su veće i imaju neobičan izgled – jedna podsjeća na kikiriki, a druga na pahuljastu kuglu. Detalji ovog otkrića objavljeni su u časopisu Astrophysical Journal Letters.
JWST UNCOVER
“Razumijevanje rane faze svemira ključno je za našu znanstvenu zajednicu, a promatranje ovih dalekih galaksija pomaže u testiranju teorija o nastanku i razvoju galaksija”, izjavio je Bingjie Wang, postdoktorski znanstvenik na Sveučilištu Penn State i član JWST UNCOVER tima. Do ove analize, znanstvena zajednica bila je svjesna samo tri galaksije potvrđene na sličnoj udaljenosti.
Svjetlost koju detektiramo s JWST-a putuje iz vremena kada je svemir bio tek oko 330 milijuna godina star. Kroz proučavanje ovih galaksija, istraživači dobivaju uvid u prošlost, vidjevši svemir kako je izgledao prije milijardi godina. “Svjetlost koju vidimo je tri puta starija od Zemlje, a ove rane galaksije su poput svjetionika u ranoj svemiru,” komentirao je Joel Leja, pomoćni profesor na Sveučilištu Penn State.
Značajno je da su ove dvije galaksije znatno veće od prethodno lociranih na ovim udaljenostima. Jedna je šest puta veća od prosjeka, što je iznenađujuće s obzirom na pretpostavku da je rani svemir bio vrlo komprimiran. “Različiti izgledi ovih galaksija mogu ukazivati na različite procese formiranja zvijezda ili događaje koji su uslijedili nakon njihova nastanka,” dodao je Wang.
60.000 izvora svjetlosti
Ova otkrića dio su JWST-ovih prvih dubokih slika Pandorine skupine snimljenih 2022. godine. Odabir ove regije djelomično je motiviran fenomenom gravitacijske leće, koji prirodno pojačava svjetlost iza skupina galaksija. Od 60.000 izvora svjetlosti, UNCOVER tim je izdvojio 700 kandidata za daljnje istraživanje. “Svaki tim koristi različite metode u potrazi za drevnim galaksijama. Naš pristup nam pruža izuzetno dubok uvid, ali kroz vrlo uski prozor u svemir,” objasnio je Leja.
Detaljnim modeliranjem, istraživači su dobili uvid u svojstva ovih ranih galaksija u vrijeme kada su emitirale detektiranu svjetlost. “Ove galaksije bile su mlade, s malo metala u sastavu, i aktivno su formirale zvijezde. Potvrđivanje ovih svojstava važan je test naših modela,” istaknuo je Leja.
Unatoč sposobnosti JWST-a da detektira još udaljenije galaksije, trenutno nisu pronađene druge izvan ovog opsega. “To može značiti da daljnje galaksije jednostavno ne postoje ili da nismo imali sreće u njihovom otkrivanju,” zaključuje Leja.
Ovaj rad je rezultat uspješnog prijedloga predanog NASA-i za korištenje JWST-a tijekom njegove prve godine operacija. “Bilo je izazovno, ali JWST je stvoren upravo za ovakva otkrića, i uzbudljivo je biti dio tog procesa,” zaključuje Leja.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
