U novim istraživanjima otkriveno je koliko ljudske aktivnosti sve više utječu na Zemlju, gurajući nas prema potencijalno nepovratnim promjenama planetarnih uvjeta.
Od pamtivijeka, ravnoteža između života na Zemlji, što ilustrira granica Integriteta Biosfere, i klime našeg planeta oblikovala je opće ekološko stanje. Međutim, čovjekovim zadiranjem u prirodne krajolike, mijenjanjem vodnih razina rijeka i tla, upotrebom sintetičkih kemikalija te ispuštanjem stakleničkih plinova, ova je ravnoteža dovedena u pitanje.
Važnost očuvanja ovakvih interakcija, kakve su postojale tijekom posljednjih 12,000 godina, ne može se dovoljno naglasiti. Svaka veća promjena mogla bi ozbiljno ugroziti život na Zemlji kakav poznajemo.
Devet Ključnih Planetarnih Granica
Ideja o “planetarnim granicama” prepoznaje devet ključnih ekoloških elemenata neophodnih za stabilnost Zemlje i blagostanje ljudi. Nažalost, čovječanstvo je neke od tih granica već prekoračilo.
Sučeljavajući se s najnovijim saznanjima u znanostima o Zemlji, razvijen je koncept planetarnih granica. Ovaj model identificira prostor unutar kojeg se ljudske aktivnosti trebaju kretati kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice. Analizirajući svaku od tih granica, dolazimo do zabrinjavajuće činjenice: šest granica već smo premašili. Iako smo postigli napredak kada je u pitanju ozonski sloj, druge granice pod sve su većim pritiskom.
Istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances rezultat je suradnje 29 znanstvenika iz osam zemalja.
Globalno Zdravstveno Stanje Planeta: Alarmantni Pokazatelji
Stalno prekoračivanje planetarnih granica upozorava mnoge stručnjake. Katherine Richardson s Sveučilišta u Kopenhagenu ovu situaciju uspoređuje s povišenim krvnim tlakom u ljudima. Iako prelazak šest granica ne znači trenutačnu katastrofu, svakako je signal za buduće probleme.
Johan Rockström iz Potsdamskog instituta ističe da samo rješavanje klimatskih promjena nije dovoljno. Važnost očuvanja biosfere planeta ne smije se zanemariti.
Povećana Upotreba Biomase i Utjecaj na Bioraznolikost
Biomasa, koja nastaje fotosintezom, esencijalna je za bioraznolikost. No, s povećanjem njene upotrebe kao alternative fosilnim gorivima, dolazi do problema. Richardson napominje da čovječanstvo sada koristi otprilike 30% energije koja je nekad podržavala bioraznolikost. Takva preusmjeravanja energije utječu na gubitak bioraznolikosti.
Da bi osigurali održivu budućnost, nužno je pridržavati se znanstveno utemeljenih granica. Iako globalni sporazumi kao što je Pariški ugovor prepoznaju važnost nekih od tih granica, potrebno je puno više. Potrebni su sveobuhvatni modeli i nastojanja usmjereni prema jačanju otpornosti planeta. Richardson se nadaje da će ova istraživanja potaknuti globalnu svijest i akcije za očuvanje našeg doma.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
