Otkrivanje najstarijih dokaza o ljudskoj obući nije fokusirano na ostatke samih cipela. Ključ je u otiscima stopala koje su naši preci ostavili iza sebe. U tom kontekstu, ichnologija – znanost o proučavanju drevnih tragova – pruža odgovore na ovu dugu zagonetku.
Južnoafrička obala Capea postala je istinsko središte za istraživače u ichnologiji. U posljednjih 15 godina, tim znanstvenika koji je vodio projekt na južnoj obali Capea dokumentirao je preko 350 mjesta s tragovima kralježnjaka. Velik broj ovih tragova jasno ukazuje na bosonoge ljude zbog vidljivih otisaka prstiju. No, neki tragovi koji ne pokazuju takve otiske sugeriraju mogućnost da su nastali dok su ljudi nosili obuću.
Od izrade do identifikacije
Znanstvenici su se fokusirali na dvije glavne regije s tragovima: zapadnu Europu i južnoafričku obalu Capea. Na temelju tehnoloških dostignuća naših predaka, rekonstruirali su moguće oblike drevne obuće koja bi se nosila u periodu od 70.000 do 150.000 godina prije.
Prema časopisu Ichnos, istraživanja sugeriraju da tri mjesta na južnoj obali Capea mogu sadržavati tragove ljudi koji su nosili obuću. Otkrića upućuju na južnu Afriku kao ključno područje za razumijevanje ranog razvoja ljudske inteligencije i praktičnosti.
Drevne dine kojima su se kretali naši preci danas su pretvorene u stjenoviti materijal zvan eolijaniti. S obzirom na to da su već bili pronađeni tragovi bosih stopala Homo sapiensa, znanstvenici su posebnu pažnju posvetili trima mjestima s otiscima koji ne pokazuju uobičajene otiske prstiju.
Poticani primjerima obuće autohtonih naroda San iz pustinje Kalahari, znanstvenici su kreirali različite modele obuće te ih testirali na terenu južne obale Capea. Rezultati su bili usklađeni s pronađenim fosilnim tragovima.
Razdvajanje otisaka
Izazov je bio razlikovati autentične otiske obuće od onih koji su možda bili rezultat erozije. Detaljni obrisi otisaka i tragovi koji sugeriraju postojanje remenja bili su ključni u tom procesu. Dok točna starost ovih tragova još nije potvrđena, okolni lokaliteti upućuju na razdoblje između 70.000 i 130.000 godina.
Zašto su se naši preci odlučili preći s bosonogog hoda na nošenje obuće? Vjeruje se da je razvoj alata omogućio izradu složenijih odjevnih predmeta, uključujući obuću. Teški uvjeti terena na obali Capea i rizik od ozljeda i infekcija tijekom srednjeg kamenog doba mogli bi biti ključni razlozi. Osim toga, potreba za zaštitom od ekstremnih temperatura mogla bi objasniti povremenu uporabu cipela.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
