Istraživači su stvorili najdetaljniju kartu tajanstvene tamne tvari do sada, potvrđujući Albert Einsteinovu teoriju o rastu kozmičke strukture i savijanju svjetlosti tijekom gotovo 14 milijardi godina postojanja svemira.
Pogled u nevidljivi svemir
Suradnja teleskopa Atacama Cosmology (ACT) proizvela je revolucionarnu sliku, otkrivajući složenu kartu tamne tvari koja se proteže na četvrtinu cijelog neba i prodire duboko u kozmos.
Praćenje tamne tvari pomoću teleskopa Atacama Cosmology
Astronomkinja Neelima Sehgal sa Sveučilišta Stony Brook i više od 160 astronoma iz cijelog svijeta izgradili su i prikupili podatke iz NSF-ovog teleskopa Atacama Cosmology u Čileanskom Andama. Pratili su kako gravitacijska privlačnost tamne tvari i drugih masivnih struktura iskrivljuje kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje (CMB) na svom putu od nastanka svemira do našeg promatranja danas.
Izazivanje prethodnih karata tamne tvari
Novi rezultati proturječe prethodnim kartama tamne tvari, koje su ukazivale da je kozmička mreža – ogromna mreža međusobno povezanih nebeskih autocesta od vodika i tamne tvari u svemiru – manje grudasta nego što je Einsteinova teorija predviđala.
Einsteinova teorija potvrđena (ponovno)
Mathew Madhavacheril, docent na Odjelu za fiziku i astronomiju Sveučilišta u Pennsylvaniji, objašnjava da nova karta pruža mjerenja koja se slažu s “grudastosti” svemira i stopom rasta koja se očekuje od Einsteinove teorije gravitacije.
Osvjetljavanje nove krize u kozmologiji
Studija doprinosi tekućoj raspravi o “krizi u kozmologiji”, koja se vrti oko nesklada u mjerenju dobi i stope širenja svemira. Novo istraživanje podržava Einsteinovu teoriju o rastu masivnih struktura i savijanju svjetlosti tijekom cijelog doba svemira.
Budućnost mjerenja gravitacijske leće
Astronomkinja i koautorica Neelima Sehgal ističe preciznost koja se može postići mjerenjima gravitacijskog leća mikrovalnog pozadinskog zračenja te potencijal budućih, osjetljivijih CMB eksperimenata za poboljšanje našeg razumijevanja fizike svemira.
Novi teleskop na horizontu
Iako je ACT umirovljen u rujnu 2022. nakon 15 godina rada, istraživači očekuju nove opservacije s novim teleskopom koji bi trebao početi s radom 2024. godine, sposobnim za kartiranje neba gotovo deset puta brže od ACT-a.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
