Europska svemirska agencija ima velike planove istraživanja lunarnih špilja u sklopu NASA-inog programa Artemis.
Europska svemirska agencija odabrala je dva projekta za istraživanje lunarnih špilja. Jedan od njih uključuje spuštanje užeta na kojoj se nalazi mala sferna sonda u rupu, a drugi uključuje lansiranje roja malih robota unutar te rupe.
Špilje i šupljine lave više puta su promatrane orbitalnim sondama na Mjesecu i Marsu i planetarnim su znanstvenicima zanimljive iz nekoliko razloga. One mogu pružiti dragocjene informacije o strukturi površinskog sloja, kao i sadržavati rezerve smrznutih hlapivih spojeva i postati moguće utočište za prve naseljene baze. Međutim, do sada niti jedan istraživački aparat nije prodro u vanzemaljske šupljine.
Krajem veljače 2021. ESA je objavila rezultate natječaja za projekte pretraživanja, mapiranja i detaljnog proučavanja mjesečevih špilja koji je započeo 2019. godine.
Odabrano je pet ideja na temelju kojih su stručnjaci razvili tri scenarija rada: preliminarno istraživanje rupa i špilja s površine Mjeseca, operacija spuštanja istraživačke sonde u rupu i proučavanje cijevi lave pomoću autonomnih planetarnih rovera.
Kao rezultat toga, odabrana su dva tima istraživača sa Sveučilišta Würzburg i Sveučilišta Oviedo, čiji će projekti, udruženi, dati maksimalan znanstveni učinak.
https://kozmos.hr/10-ludih-teorija-zavjere-o-mjesecu-za-koje-vjerojatno-niste-znali/
Oba projekta fokusirana su na istraživanje mjesečevih vrtača i pokušaj gledanja u kaverne koje bi mogle započeti u vrtačama. Sva potrebna oprema i alati dopremit će se na mjesečevu površinu pomoću modula EL3 (European Large Logistics Lander). Očekuje se da će misija istraživanja špilja trajati jedan lunarni dan (14 zemaljskih dana) od trenutka postavljanja modula.
Tim sa Sveučilišta u Würzburgu razvija kompaktnu sfernu sondu Daedalus koja će se spustiti u rupu na kabelu i biti će opremljena lidarom i stereo kamerom. Sonda će znanstvenicima pomoći u stvaranju 3D modela unutrašnjosti cijevi lave i pronalaženju naslaga resursa i lokacije sa stabilnim razinama radijacijskog opterećenja i temperature.
Tim sa Sveučilišta u Oviedu proučava mogućnost lansiranja roja malih robota unutar špilje, a inženjeri posebno žele utvrditi kako uređaje opskrbiti električnom energijom i komunikacijom s Mjesečevom površinom. Vjeruje se da bi tome mogla pridonjeti dizalica postavljena na rover na solarni pogon, koji će spuštati uređaj za prijenos snage i podataka.
Ako se takav uređaj ikad pošalje na Mjesec, bio bi daleko napredniji od bilo čega što smo u prošlosti slali na drugo nebesko tijelo. I nakon svega, čini se da je takva misija prikladnija za misiju s posadom, a ne za robotsku ekspediciju.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
