Egzoplanet Kepler-1658b polako se kreće prema konačnom sudaru sa svojom ostarjelom zvijezdom, a ovaj bi proces jednog dana mogao dočekati i Zemlju.
Egzoplanet Kepler-1658b
Egzoplanet Kepler-1658b udaljen je od Zemlje oko 2,600 svjetlosnih godina. Ovaj vrući Jupiter pomogao je timu američkih istraživača da bolje razumiju kako planeti umiru dok njihove zvijezde stare. Rezultati njihovih istraživanja objavljeni su u The Astrophysical Journal Letters.
Kepler-1658b kruži oko zvijezde domaćina na 1/8 udaljenosti od Sunca do Merkura, što ga čini mnogo toplijim od našeg Jupitera. Njegova orbita traje manje od tri dana i svake je godine sve kraća. “Ako se nastavi spiralno kretati prema svojoj zvijezdi promatranom brzinom, planet će se sudariti s njom za manje od tri milijuna godina”, tvrdi glavni autor studije i postdoktorand na Harvard-Smithsonian Centru za astrofiziku, Shreyas Vissapragada.
NASA potvrdila postojanje preko 5000 egzoplaneta
Zvijezda domaćin u fazi je širenja
“Ovo je prvi put da smo uočili izravne dokaze planeta koji se spiralno kreće prema svojoj zvijezdi”, dodaje Vissapragada. Zvijezda domaćin polako umire i ulazi u faza kada postaje sve šira i svjetlija. Orbita Keplera-1658b pritom je sve kraća zbog velike plime i oseke.
Kepler-1658b bio je prvi egzoplanet ikada opažen svemirskim teleskopom Kepler, lansiranim 2009. godine. Ipak, trebalo je gotovo desetljeće rada prije nego što je postojanje planeta potvrđeno 2019. Tijekom 13 godina promatranja, astronomi su uočili sporu, ali postojanu promjenu u orbiti planeta dok je prelazio preko svoje zvijezde domaćina. “Veliko iznenađenje bilo je to što je sam planet prilično svijetao”, navodi Vissapragada. Isprve se mislilo da planet ima posebna reflektivna svojstva, no sada se otkrilo da je planet zbog velike blizine zvijezdi mnogo topliji nego što se predviđalo.
Teleskop Kepler i dvije godine nakon kraja rada donosi otkrića
Čeka li Zemlju ista sudbina kao Kepler-1658b?
“Smrt uzrokovana širenjem zvijezde sudbina je koja čeka mnoge egzoplanete, uključujući i Zemlju za nekoliko milijarda godina kada naše Sunce ostari”, pišu iz Centra za astrofiziku. “Za otprilike pet milijardi godina Sunce će postati crveni div”, objašnjava Vissapragada.
Procesi plime i oseke te promjene orbite kakvi su uočeni na Kepleru-1658b, također će “potaknuti suužavanje Zemljine orbite prema Suncu”, no taj bi učinak mogao biti izbalansiran zahvaljujući gubitku mase Sunca. “Konačna sudbina Zemlje stoga je pomalo nejasna”, zaključuje Vissapragada.
Bivši kanadski astronaut predlaže da James Webb istraži nastanjivi egzoplanet Kepler-442b
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.