Istraživači su otkrili da neke od golemih kozmičkih praznina možda ipak nisu sasvim prazne odnosno čini se da posjeduju barem neku količinu tamne tvari. Oko polovica praznina zapravo nema nižu gustoću od prosječne gustoće svemira.
Kozmičke praznine i mreže galaksija
Svemirom dominiraju velike praznine koje se često nazivaju kozmičkim prazninama. Ove praznine široke su od dvadeset pa sve do stotinu milijuna svjetlosnih godina. Ipak, znanstvenici su u novim istraživanjima pokazali da su mnoge možda i dalje ispunjene tamnom tvari.
Kozmičke praznine nalaze se unutar struktura poznatih kao mreže galaksija. Mreže galaksija povezane su i isprepletene dugačkim nitima, grupirane u klasterima te omeđene tzv. zidovima. Riječ je o najvećem strukturalnom obrascu koji nam je poznat u prirodi. Kozmička mreža nalik je tijelu koje je sačinjeno od milijuna stanica, samo što je riječ o mnogo širim razmjerima.
Unatoč tome, naše shvaćanje svemira ograničeno je zato što galaksije čine tek manji udio ukupne mase u svemiru. Većinu mase, preko 85 % sačinjava tamna tvar, tajanstveni oblik materije koji ne možemo promatrati i koji ne vrši interakciju sa svjetlošću. Priroda tamne tvari dugogodišnja je enigma za znanstvenike.
Slijedom toga, nedavno je tim istraživača izveo računalne simulacije u kojima su proučavali lokalni volumen našeg kozmičkog susjedstva odnosno sedam najbližih praznina u odnosu na našu galaksiju Mliječnu stazu. Rad je objavljen u preprint verziji na arXiv.
Tamnu tvar mogli bi sačinjavati ultralagani tamni fotoni
Sadrže li kozmičke praznine tamnu tvar?
Istraživači su otkrili da neke od golemih praznina možda ipak nisu sasvim prazne odnosno da posjeduju barem neku količinu tamne tvari. Gustoća oko polovice praznina u skladu je s prosječnom gustoćom svemira.
To ukazuje na činjenicu da nisu sve praznine identične. Neke su tek džepovi unutar većih struktura koje imaju iznadprosječnu gustoću u odnosu na ostatak svemira. Ove manje praznine nisu u potpunosti lišene tamne tvari. Druge mnogo veće praznine, s promjerima od stotinu milijuna svjetlosnih godina, u svojim središtima naprotiv nemaju materiju.
Dubljim shvaćanjem kozmičkih praznina, astronomi dolaze sve bliže razumijevanju cjelokupne strukture, ali i samog nastanka te razvoja svemira. Ako jednog dana dokućimo ove tajanstvene praznine, veća je šansa da ćemo također moći bolje shvatiti odnose između tamne i normalne tvari.
Nove patuljaste galaksije otkrivene u našem susjedstvu
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
