Prema novom istraživanju, Mars je u prošlosti imao toliko vode da je gotovo cijeli planet bio prekriven golemim oceanom.
Mars imao obilje vode
Mars je danas hladan, prašnjav i suh planet s tankom atmosferom i obiljem željezovog oksida. Mars, poznat i kao Crveni planet, najvjerojatnije nema vodu, osim eventualno u obliku leda. Međutim, prema novom istraživanju međunarodnog tima planetarnih znanstvenika, Mars je u davnoj prošlosti imao mnogo topliju i gušću atmosferu, s obiljem vode na svojoj površini.
Točnije, prije 4,5 milijardi godina Crveni planet bio je prekriven globalnim oceanom dubine između 300 i 1000 metara. Nadalje, u to su vrijeme kroz Sunčev sustav prolazili brojni asteroidi i kometi koji su mogli nositi organske molekule i druge elemente važne za nastanak života pa je moguće da je Mars također bio prvi planet u Sunčevom sustavu na kojem je postojao život.
Mars je možda imao manje vode nego smo mislili
Mars nema tektonske ploče kao Zemlja
Znanstvenici su istraživali marsovske meteorite koji predstavljaju izvornu koru Marsa prije nego što su udari asteroida tijekom faze bombardiranja nataložili vodu i druge elemente na njegovoj površini. Naime, Mars nema aktivnu tektoniku kao Zemlja, tako da se njegova površina ne recklira kao naša. Iz tog razloga, meteoriti izbačeni s Marsa prije više milijardi godina nude jedinstveni uvid u to kakav je Mars bio nedugo nakon formiranja planeta Sunčevog sustava.
“Tektonika ploča na Zemlji izbrisala je sve dokaze o tome što se dogodilo u prvih 500 milijuna godina povijesti našeg planeta. Ploče se neprestano pomiču i recikliraju te bivaju uništenima u unutrašnjost našeg planeta. Nasuprot tome, Mars nema tektoniku ploča, što znači da njegova površina čuva zapise o najranijoj povijesti planeta” tvrdi koautor studije, profesor Bizzarro iz StarPlan centra u priopćenju za tisak fakulteta UCPH.
Mjerenjem varijabilnosti izotopa kroma (54Cr) u drevnim meteoritima, tim je procijenio stopu udara na Marsu prije 4.5 milijardi godina te koliko su vode asteroidi mogli isporučiti. Prema njihovim rezultatima, vode je bilo dovoljno da pokrije gotovo cijeli planet u ocean dubine između 300 i 1000 metara. Osim vode, moguće je da su asteroidi tijekom bombardiranja distribuirali organske molekule poput određenih aminokiselina.
Je li život na Zemlji nastao dirigiranom panspermijom?
Zemlju je u to vrijeme udario objekt veličine Marsa
U to vrijeme na Zemlji je bilo jako malo vode jer se objekt veličine Marsa sudario sa Zemljom, što je dovelo do ubrzanog formiranja Mjeseca. Prema Bizarrou, moguće je da je život na Marsu postojao u trenutku kada to nije bio slučaj na Zemlji. “Ovo se dogodilo unutar prvih 100 milijuna godina od nastanka Marsa. Nakon tog razdoblja dogodilo se nešto katastrofalno za potencijalni život na Zemlji. Vjeruje se da je došlo do gigantskog sudara između Zemlje i drugog planeta veličine Marsa. Bio je to sudar koji je formirao sustav Zemlja-Mjesec te istovremeno izbrisao sav potencijalni život na Zemlji.”
Istraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Parizu, Centra za formiranje zvijezda i planeta Sveučilišta u Kopenhagenu (StarPlan), Instituta za geokemiju i petrologiju (GeoPetro) na ETH Zürich i Sveučilišta u Bernu. Rad koji opisuje njihovo istraživanje objavljen je u časopisu Science Advances.
Je li Mjesec formiran u svega nekoliko sati?
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
