Revolucionarni teleskop James Webb ponudio je novi pogled na galaksiju IC 5332 otkrivajući njene ‘kosti’ koje se prethodno ostale skrivene Hubbleovom pogledu.
Nova slika
Nova slika koju je snimio svemirski teleskop James Webb (JWST) otkrila je skrivenu strukturu plinovitih ‘kostiju’ udaljene galaksije. Kozmički čvor plina, prašine i zvijezda pripada spiralnoj galaksiji IC 5332, koja se nalazi u zviježđu Kipara udaljenom više od 29 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje. Budući da je ‘licem’ gotovo savršeno okrenuto sjedi gotovo savršeno licem u odnosu na Zemlju, njegovi se spiralni krakovi mogu vidjeti nevjerojatno jasno.
Galaksiju široku 66 000 svjetlosnih godina – otprilike dvije trećine veličine naše Mliječna staza – također je u prošlosti snimio svemirski teleskop Hubble. No Hubble nije mogao – za razliku od Webba – vidjeti u infracrvenom području elektromagnetskog spektra. Stoga nova slika sadrži toliko prethodno ‘zatamnjenih’ detalja da izgleda gotovo potpuno drugačije.
Slika galaksije IC 5332 kako ju snimio svemirski teleskop James Webb (©ESA/Webb, NASA & CSA, J. Lee et al).
„Hubbleova slika prikazuje tamna područja koja kao da odvajaju spiralne krakove, dok Webbova slika više prikazuje neprekinuti splet struktura koje odražavaju oblik spiralnih krakova,“ rekli su predstavnici Europske svemirske agencije (ESA).
Razlika Hubble-Webb
ESA je objasnila da je ta razlika posljedica prašine galaksije, za koju postoji mnogo veća vjerojatnost da će raspršiti ultraljubičasto i vidljivo svjetlo (koje vidi Hubble) nego infracrvene frekvencije koje ‘hvata’ Webb. Na dvije slike također su vidljive neke različite zvijezde budući da neke zvijezde sjaje jače (odnosno slabije) na određenim frekvencijama.
Kako bi snimio ovu sliku Webb je koristio svoj Mid-Infrared Instrument – specijaliziranu kameru koja, kako bi uklonila efekte infracrvene interferencije od drugih izvora topline, mora biti superohlađena na – 266°C. Lokacija Webba u hladnom prostranstvu svemira, daleko od Zemlje, također je ključna za pomoć pri uočavanju slabog infracrvenog svjetla, jer bi toplina našeg planeta ‘ugušila’ signal daleke galaksije.
Hubble i James Webb – usporedba kvalitete slika
James Webb i njegova važnost za znanost
Oko 100 puta snažniji od svemirskog teleskopa Hubble, svemirski opservatorij vrijedan 10 milijardi dolara lansiran je na gravitacijski stabilnu lokaciju 1.5 milijuna kilometara od Zemlje — poznatu kao Lagrangeova točka — u prosincu 2021. godine.
James Webb najnapredniji je svemirski teleskop ikad izgrađen, sa sposobnošću da zaviri u atmosferu dalekih egzoplaneta i pročita najranije poglavlje povijesti svemira u njegovim najslabijim odbljescima svjetlosti – koji su bili rastegnuti do infracrvenih frekvencija milijardama godina putovanja kroz širenje tkanina prostor-vremena.
Nakon otkrivanja svojih prvih slika u srpnju, teleskop je zadivio stalnim nizom zapanjujućih snimaka našeg bliskog i dalekog svemira. U slučaju IC 5332, ESA-ini znanstvenici se nadaju da će usporedbom Hubbleovih i Webbovih slika daleke galaksije moći saznati više o sastavu i strukturi galaksije, kao i kako se spoznaje o ovoj galaksiju mogu primijeniti za općenito shvaćanje spiralnih galaksija.
Suradnja Webba i Hubblea oduzima dah
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
