Novi instrumenti koji su trenutno nalaze u fazi razvoja mogli bi biti presudni u našoj potrazi za životom unutar naše galaksije.
Život u svemiru
Istraživači još uvijek nisu pronašli tragove života u svemiru – iako za sada Mars pruža određene obećavajuće tragove – no jedan istraživač vjeruje da bismo mogli otkriti dokaze o tome na planetima izvan Sunčevog sustava u sljedećih četvrt stoljeća. Sasha Quanz, astrofizičar na švicarskom saveznom tehnološkom institutu ETH Zurich, dao je te primjedbe na nedavnom otvaranju novog sveučilišnog centra. Govoreći na konferenciji za novinare 2. rujna, Quanz je detaljno opisao tehnološke projekte koji su sada u izradi i koji bi mogli omogućiti istraživačima da konačno odgovore na pitanje jesmo li sami u svemiru.
„Godine 1995. moj kolega [i dobitnik Nobelove nagrade] Didier Queloz otkrio je prvi planet izvan našeg sunčevog sustava,“ rekao je Quanz te zaključio kako je „danas poznato više od 5000 egzoplaneta i otkrivamo ih na dnevnoj bazi.“
Potraga za planetima
Mnogo je više egzoplaneta koji čekaju da budu otkriveni s obzirom na to da astronomi vjeruju da svaka od više od 100 milijardi zvijezda u galaksiji Mliječni put ima barem jedan prateći planet. To znači da postoji ogroman broj egzoplaneta, od kojih su mnogi nalik na Zemlju – tj. nalaze se na pravoj udaljenosti od svojih zvijezda domaćina da omoguće uvjete za život te potencijalno imaju tekuću vodu!
„Ono što ne znamo je imaju li ovi planeti nalik na Zemlju atmosferu i od čega su te atmosfere napravljene. Moramo istražiti atmosfere ovih planeta. Trebamo promatrački pristup koji bi nam omogućio snimanje fotografija ovih planeta,“ rekao je Quanz.
Svemirski teleskop James Webb donosi revoluciju u mapiranju atmosfera egzoplaneta
Webb može puno, ali ima ograničenja
Svemirski teleskop James Webb – iako nije izgrađen za proučavanje egzoplaneta, već za traženje najstarijih zvijezda u svemiru – već je postigao niz otkrića u istraživanju egzoplaneta. Među otkrićima posebno se ističe otkrivanje ugljičnog dioksida i vode u atmosferama nekoliko egzoplaneta. Quanz, međutim, upozorava da Webb – iako je najmoćniji opservatorij ikada postavljen u svemir – nije dovoljno moćan da bi mogao vidjeti puno manje planete nalik Zemlji koji kruže bliže svojim zvijezdama na udaljenostima na kojima može postojati tekuća voda.
Međutim, već se izrađuju novi instrumenti s jedinom svrhom popunjavanja ove praznine u mogućnostima svemirskog teleskopa James Webb. Quanz i njegov tim vode razvoj srednjeg infracrvenog ELT imagera i spektrografa (eng. mid-infrared ELT imager and spectrograph ili METIS), prvog instrumenta te vrste koji će biti dio velikog teleskopa poznatog pod nazivom Extremely Large Telescope (ELT), kojeg trenutno gradi Europski južni opservatorij u Čileu. Jednom dovršen – krajem ovog desetljeća – teleskop će imati zrcalo široko 40 metara, što ga čini najvećim optičkim teleskopom na svijetu.
ELT i METIS – ključ otkrivanja života u svemiru
Quanz ipak priznaje da METIS možda još uvijek nije taj koji bi otkrio znakove života na planetu izvan Sunčevog sustava. Naime zemaljski teleskop – poput ELT-a – mora se boriti s interferencijom Zemljine atmosfere, koja iskrivljuje mjerenja kemije atmosfere koja obavija daleke svjetove.
Budući da Webb nije dizajniran za ovaj zadatak, Quanz je otkrio da Europska svemirska agencija (ESA) već raspravlja o potencijalnoj budućoj misiji svemirskog teleskopa nalik na Webb koji će biti fokusiran na otkrivanje egzoplaneta. Ova misija simbolički je nazvana LIFE (od Large Interferometer for Exoplanets) i zamišljena je već 2017. godine, a trenutno je u ranoj fazi proučavanja i još nije službeno odobrena niti financirana.
Svemirski teleskop TESS uočio je preko 2000 planeta u rekordna 24 mjeseca
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
