Ultraljubičasti spektrograf (UVS), instrument kojim upravlja Southwest Research Institute (SwRI) na NASA-inoj letjelici Europa Clipper, zabilježio je vrijedna opažanja međuzvjezdanog objekta 3I/ATLAS. Riječ je o objektu koji je u srpnju postao treći službeno potvrđeni međuzvjezdani objekt koji je ušao u Sunčev sustav. UVS je pritom imao jedinstvenu priliku promatrati komet u razdoblju kada su opažanja sa Zemlje i s Marsa bila nepraktična ili nemoguća.
“Uzbuđeni smo što se ova prilika za promatranje još jedne mete na putu prema Jupiteru pojavila potpuno neočekivano”, izjavio je dr. Kurt Retherford iz SwRI-ja, glavni istraživač instrumenta Europa-UVS. “Naša su opažanja omogućila jedinstven i nijansiran pogled na komet.”
Europa Clipper lansiran je 2024. i predviđeno je da stigne u Jupiterov sustav 2030. godine. Tamo će ući u orbitu oko Jupitera i provesti 49 bliskih preleta uz njegov mjesec Europu. Instrument UVS prikuplja ultraljubičasto zračenje kako bi se procijenio sastav plinova u Europinoj atmosferi te materijala na njezinoj ledenoj površini.
Prozor za opservacije dok su Zemlja i Mars bili nepovoljni
Unutar tjedan dana od otkrića objekta, analitičari u NASA-inu Laboratoriju za mlazni pogon (JPL) odredili su njegovu putanju kroz Sunčev sustav. Tim misije Europa Clipper brzo je uočio da letjelica može promatrati 3I/ATLAS tijekom studenoga, u razdoblju kada su opažanja sa Zemlje bila uvelike onemogućena nepovoljnim položajem Sunca, a nakon što su promatranja s Marsa izašla iz optimalnog vremenskog okvira.
U tom je razdoblju Europa Clipper omogućio kontinuitet opažanja između promatranja s Marsa krajem rujna i kasnijih opažanja sa Zemlje. Budući da je putanja objekta prolazila između Europa Clippera i Sunca, položaj letjelice omogućio je timu instrumenta UVS promatranje iz neuobičajene geometrije. Takva geometrija bila je posebno važna jer objekti ove vrste imaju rep od prašine u smjeru suprotnom od gibanja, dok se plazmeni rep proteže u smjeru od Sunca.
Europa Clipper promatrao je objekt iz neuobičajene geometrije usmjerene prema Suncu, što je omogućilo opažanje oba repa iz smjera iza njih, s pogledom prema jezgri i komi, oblaku plina koji ga okružuje. Istodobno, podaci ultraljubičastog spektrografa na letjelici Europske svemirske agencije Jupiter Icy Moons Explorer (JUICE), kojim također upravlja SwRI, pružit će komplementarna opažanja iz uobičajenijeg smjera, suprotnog od Sunca.
“Nadamo se da će nam ovaj novi pogled, zajedno s opažanjima sa Zemlje i s drugih letjelica, pomoći da složimo potpuniju sliku geometrije repova”, rekao je dr. Thomas Greathouse iz SwRI-ja, zamjenik suglavnog istraživača instrumenta Europa-UVS.
Ultraljubičasti potpisi kisika i vodika te znakovi pojačanog izbacivanja plinova
Europa Clipper zabilježio je prisutnost kisika, vodika i obilježja povezanih s prašinom, što podupire prevladavajuće tumačenje da je 3I/ATLAS prošao kroz razdoblje izrazito pojačanog izbacivanja plinova neposredno nakon najbližeg prolaza uz Sunce. Ti se nalazi uklapaju u širu sliku opažanja prikupljenih drugim instrumentima i s drugih promatračkih platformi.
“Europa-UVS posebno je osjetljiv na mjerenje temeljnih prijelaza atoma i molekula”, rekao je Retherford. “Možemo izravno pratiti kako se plinovi oslobađaju s objekta te kako se molekule vode raspadaju na atome vodika i kisika.”
Takva mjerenja omogućuju detaljnu analizu atomske komponente plinova i pružaju dublji uvid u fizikalne i kemijske procese koji se odvijaju tijekom aktivnih faza objekta.
“Razumijevanje sastava i učinkovitosti oslobađanja tih plinova može nam dati jasniji uvid u podrijetlo objekta i u to kako se mijenjao tijekom putovanja iz drugog dijela galaksije do Sunčeva sustava”, izjavila je dr. Tracy Becker, zamjenica glavnog istraživača instrumenta Europa-UVS.
Koji su kemijski procesi pritom u igri i kako se, na temelju njih, može rekonstruirati podrijetlo objekta u njegovu matičnom zvjezdanom sustavu? Jesu li ti procesi slični onima za koje se smatra da su oblikovali Sunčev sustav? To su velika pitanja.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
![Snimka međuzvjezdanog objekta 3I/ATLAS (gornji lijevi panel) dobivena teleskopom promjera 0,25 metara u Kalabriji u Italiji, 15. prosinca 2025. u 1:58 UTC, s razlučivošću od 1,38 lučnih sekundi po pikselu, što odgovara oko 3.850 kilometara na udaljenosti izvora. Preostala tri panela prikazuju kartu sjaja u različitim valnim pojasevima, središtenima na 0,658 [R], 0,53 (zeleni) i 0,445 (plavi) mikrometara, uz primjenu Larson-Sekanina gradijentnog filtra. Njihovo vidno polje obuhvaća oko 1,6 × 0,7 milijuna kilometara i prikazuje istaknuti, snažno usmjeren antirepni mlaz iz 3I/ATLAS-a u smjeru prema Suncu, prema donjem lijevom kutu. (Izvor slike: Toni Scarmato)](https://kozmos.hr/wp-content/uploads/2025/12/Atlas-2.webp)
