kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • 14 milijuna godina kasnije: Drevne i današnje razine CO2 izjednačene
Znanost

14 milijuna godina kasnije: Drevne i današnje razine CO2 izjednačene

objavljeno

Novi znanstveni rad, objavljen u časopisu Science, donosi alarmantne zaključke o promjenama u Zemljinoj atmosferi. Prema rezultatima istraživanja, razina ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi posljednji put je bila usporediva s današnjim, ljudskim aktivnostima uzrokovanim razinama, prije otprilike 14 milijuna godina.

Studija, koja obuhvaća razdoblje od 66 milijuna godina do današnjeg dana, temelji se na analizi bioloških i geokemijskih potpisa iz duboke prošlosti Zemlje. Cilj joj je s većom preciznošću nego ikad prije rekonstruirati povijesni zapis o koncentracijama CO2 u atmosferi.

Baerbel Hoenisch, vodeća autorica studije i istraživačica na Sveučilištu Columbia, izjavila je za AFP: “Ovi podaci jasno ukazuju na to da je ono što činimo danas izrazito neobično u kontekstu geološke povijesti Zemlje.”

Analiza dalje otkriva da je koncentracija CO2 u atmosferi, koja danas iznosi 420 dijelova na milijun (ppm), posljednji put zabilježena između 14 i 16 milijuna godina, u doba kada Grenland nije bio pokriven ledom, a preci čovjeka tek su započinjali s tranzicijom iz šumskih u travnate ekosustave.

Ovo otkriće označava znatno veći vremenski raspon u odnosu na prethodno procijenjenih 3-5 milijuna godina. U vrijeme prije industrijske revolucije, krajem 18. stoljeća, koncentracija CO2 bila je oko 280 ppm. Ovo ukazuje na to da je ljudska aktivnost već uzrokovala povećanje stakleničkih plinova za približno 50 posto, što je dovelo do globalnog zagrijavanja planeta za 1,2 stupnja Celzija.

“Važno je napomenuti da je naša vrsta, Homo sapiens, evoluirala tek prije 3 milijuna godina. Naša civilizacija je prilagođena sadašnjoj razini mora, s toplim tropskim područjima, hladnim polovima i umjerenim regijama s obiljem oborina”, dodaje Hoenisch.

Koncentracija ugljičnog dioksida mogla doseći između 600 i 800 ppm

Predviđa se da bi, ukoliko se emisije CO2 nastave povećavati, do 2100. godine koncentracija ugljičnog dioksida mogla doseći između 600 i 800 ppm, razinu koja je posljednji put zabilježena tijekom Eocena, prije 30-40 milijuna godina. Tijekom tog razdoblja, Antarktika nije bila pokrivena ledom, a svjetska flora i fauna značajno su se razlikovale od današnjih – na Zemlji su, primjerice, još uvijek živjeli ogromni insekti.

Ova opsežna studija, koja je rezultat sedmogodišnjeg truda konzorcija od 80 istraživača iz 16 zemalja, sada se smatra ažuriranim konsenzusom međunarodne znanstvene zajednice. Tim nije prikupljao nove podatke, već je sintetizirao, revidirao i potvrdio objavljene radove temeljene na najnovijim znanstvenim spoznajama. Radovi su kategorizirani prema razini pouzdanosti, a najviše ocijenjeni integrirani su u novi vremenski okvir.

Iako su mnogi upoznati s metodama bušenja ledenih pokrova i vađenja ledenih jezgri, koje otkrivaju sastav atmosfere iz prošlosti, takvi uzorci pružaju uvid samo u posljednjih nekoliko stotina tisuća godina. Stoga su paleoklimatolozi koristili različite ‘proxy’ metode, poput analize kemijskog sastava drevnih listova, minerala i planktona, kako bi posredno rekonstruirali atmosferski CO2 u određenim povijesnim razdobljima.

Istraživanje potvrđuje da je najtoplije razdoblje u posljednjih 66 milijuna godina zabilježeno prije 50 milijuna godina, kada je koncentracija CO2 dosegla i do 1.600 ppm, a temperature su bile za oko 12°C više. Nakon toga uslijedio je dugi period hlađenja.

Dolaskom prvih modernih ljudi, Homo sapiens, prije otprilike 400.000 godina, koncentracija CO2 bila je stabilna, sve do masovnog korištenja fosilnih goriva. Također, tim procjenjuje da bi udvostručenje CO2 moglo dovesti do zagrijavanja planeta za 5-8 stupnjeva Celzija, ali tijekom dugog vremenskog razdoblja, koje obuhvaća stotine tisuća godina. Primjerice, topljenje polarnih ledenih kapa smanjilo bi sposobnost Zemlje da reflektira sunčevu radijaciju, što bi dodatno pojačalo globalno zagrijavanje.

Hoenisch naglašava važnost ovih otkrića za donositelje politika. Zapis o CO2 pokazuje da je Zemlja prije 56 milijuna godina doživjela slično brzo oslobađanje ugljičnog dioksida, što je izazvalo masovne promjene u ekosustavima i trajalo je oko 150.000 godina da se stabilizira.

“Pred nama je dugotrajan izazov, osim ako ne počnemo aktivno uklanjati ugljični dioksid iz atmosfere i uskoro zaustavimo naše emisije”, zaključila je.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube