Komet impresivnih dimenzija, usporediv s planinom Everest, poznat pod nazivom ‘zeleni komet‘, nakon više od sedam desetljeća ponovno ulazi u unutrašnji dio sunčevog sustava, te bi u narednim tjednima mogao biti vidljiv čak i bez upotrebe teleskopa. Ovaj komet, poznat kao 12P/Pons-Brooks, očekuje se da će biti najsvjetliji i najbliži Suncu 21. travnja. Ovo predstavlja izuzetnu priliku za astronomske entuzijaste, budući da se radi o objektu koji je moguće vidjeti samo jednom ili eventualno dvaput tijekom života. Stanovnici u Europi imat će najbolje šanse za promatranje ovog kometa u razdoblju od sada pa do sredine travnja. Međutim, uočavanje komete možda neće biti sasvim jednostavno. 12P je komet Halleyeve vrste. Većina kometa s kratkim orbitalnim periodima, definiranih periodima manjim od 20 godina i kutom nagiba orbite od 20 do 30 stupnjeva ili manje, klasificira se kao komet Jupiterove obitelji. Suprotno tome, kometi koji podsjećaju na Halleyev komet, karakterizirani orbitalnim periodima u rasponu od 20 do 200 godina te kutovima nagiba od nule do više od 90 stupnjeva, poznati su kao kometi Halleyevog tipa.
“Ne očekujte očaravajuću svjetlost kakvu biste mogli vidjeti na fotografijama,” upozorava dr. Robert Massey, zamjenik izvršnog direktora Kraljevskog astronomske društva, naglašavajući da stvarna vidljivost neće biti tako izražena. Da bi se komet uopće mogao uočiti golim okom, potrebni su optimalni uvjeti: odsutnost Mjeseca na nebu, minimalno svjetlosno onečišćenje i dobro vrijeme. “Većini će ipak biti potreban dalekozor,” dodaje dr. Massey, preporučujući korištenje aplikacija ili karti noćnog neba koje mogu pomoći u lociranju komete. Pri uočavanju, 12P/Pons-Brooks će najvjerojatnije izgledati kao blaga, sivkasta maglica, što je karakterističan izgled za mnoge komete. No, sam doživljaj promatranja ovakvog jedinstvenog objekta donosi posebno zadovoljstvo.
Optimalno promatranje 12P/Pons-Brooks
Za optimalno promatranje Pons-Brooksa, dr. Massey preporučuje usmjeravanje pogleda prema zapadno-sjeverozapadnom dijelu neba odmah nakon zalaska Sunca. Budući da ovaj komet obilazi Sunce jednom svakih 71,3 godina, ponovna prilika za njegovo opažanje pružit će se tek 2095. Ovaj veličanstveni ledeni objekt, čija jezgra ima procijenjeni promjer od otprilike 34 kilometra, službeno je registriran kao komet 1812. godine, premda su zabilješke o njemu dostupne još iz 14. stoljeća. Dobio je ime u čast francuskog astronoma Jean-Louisa Ponsa, koji ga je otkrio na početku 19. stoljeća, i britansko-američkog astronoma Williama Roberta Brooksa, koji ga je zabilježio tijekom njegova sljedećeg približavanja 1883. godine. Interes za Pons-Brooksa znatno je porastao u nedavnim mjesecima, djelomično zbog nekoliko njegovih izvanrednih osobina. Među njima se posebno ističe njegova fascinantna zelena boja, koja je upečatljivo zabilježena na fotografijama tijekom njegova približavanja.
“Razlog za to je molekula poznata kao dikarbon,” objašnjava dr. Massey. “Ona apsorbira sunčevu svjetlost i ponovno je emitira, stvarajući karakterističnu zelenu boju.” Ova posebnost doprinosi jedinstvenom vizualnom identitetu ‘Zelene Komete’. Druga značajka koja je privukla globalnu pozornost je njezin povremeni izgled s ‘rogovima’, zbog kojeg je 12P/Pons-Brooks dobio nadimak ‘Vražji komet’. Taj fenomen je posljedica kriovulkanske prirode kometa, što znači da doživljava redovite erupcije prašine, plinova i leda uzrokovane povećanjem unutarnjeg pritiska zbog zagrijavanja. Promatranje komete 12P/Pons-Brooks nudi rijetku i očaravajuću priliku astronomske zajednice i zaljubljenika u promatranje neba širom svijeta da budu svjedoci spektakla koji se ne pojavljuje često. Upravo taj spoij znanstvenog značaja i vizualne privlačnosti čini ‘Zelenu Kometu’ istaknutim događajem na astronomsom kalendaru.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
