Nove fotografije Jupitera koje je snimila Juno sonda, na poseban način odražavaju ljepotu najvećeg plinskog diva u našem Sunčevom sustavu.
Ako pogledamo sjeverozapadno nebo (odnosno jugozapadno u sjevernoj hemisferi) nakon sutona, primijetit ćemo sjajnu točku koja se ističe od ostalih po svojoj neprekidnoj i ujednačenoj svjetlosti. Radi se o Jupiteru.
Danas, zahvaljujući Juno sondi, ljudi imaju priliku istraživati ovaj plinski div detaljnije nego ikad prije u povijesti. Nakon mukotrpnog desetljeća planiranja i petogodišnjeg putovanja, Juno je konačno ušla u Jupiterovu orbitu 2016. godine.
Juno nas je opskrbila brojnim očaravajućim fotografijama. Ovdje sam odabrao nekoliko najfascinantnijih primjeraka koji će vam zasigurno promijeniti perspektivu o Jupiteru. Usput slijede i neke zanimljive činjenice o divovskom planetu iz našeg susjedstva.
Veličina je bitna
Jupiter nije samo jedna od najsjajnijih točaka na noćnom nebu, nego i najveći planet u Sunčevom sustavu. Zapravo, baš zato što je velik, i isijava tako mnogo svjetlosti. Njegova masa duplo je veća od zbrojene mase svi ostalih planeta, mjeseca, kometa i asteroida u našem sustavu.
Njegova veličina ukazuje na to da je bio prvi planet koji je orbitirao oko našeg Sunca. Planeti inače nastaju od ostataka krhotina nakon što plinski oblaci formiraju zvijezde kao što je naše Sunce. Na početku svojeg životnog ciklusa, naša mlada zvijezda stvarala je vjetrove koji su otpuhali većinu tadašnjeg međuzvjezdanog oblaka. Jupiter je ipak uspio zadržati dio te prašine.
Kralj planeta
Zbog odlične vidljivost Jupiter, Merkur, Venera, Mars i Saturn, promatrani su još od antičkog doba. Neovisno o kulturi i religiji, čovječanstvo je smatralo ova nebeska tijela jedinstvenima. Čak i tada, oni koji bi promatrali nebo, zapažali su kako se planeti kreću prema pravilima i zakonitostima za razliku od statičnih zvijezda i njihovih konstelacijskih obrazaca. Starogrčki astronomi zvali su ih „lutajućim zvijezdama“ iz čega je kasnije proizašao pojam „planet“ kojeg koristimo i dan, danas.
Nevjerojatna jest činjenica da su stare civilizacije nazvale Jupiter baš tim imenom. Ne znajući da se radi o najvećem planetu, nazvali su ga prema „kralju rimskih bogova“ odnosno bogu neba. U antičkoj Grčkoj mitologiji, analogan Jupiteru, bio je vrhovni bog Zeus.
Jupiter ipak nije najsjajniji planet. Ta titula pripada Veneri. Postoje velike razlike u putanjama Jupitera i Venere. Znanstvenici to objašnjavaju na sljedeći način. Venera, koja je bliža Suncu, javlja se prije sumraka odnosno prije zore, dok Jupiter (koji je dalji od Sunca) šara po nebu. Zbog ovih kretanja i velike svjetline, drevni astronomi prozvali su Jupiter „kraljem planeta“.
Jupiterovi sateliti
1610., od kraja siječnja do početka ožujka, astronom Galileo Galilei promatrao je Jupiter svojim novim teleskopom. S lakoćom ga je identificirao i zatim pratio tri odnosno četiri svijetle točke koje su orbitirale oko planeta.
U svojem djelu, Sidereus Nuncius, Galileo je uvjerljivo prikazao kretnju rečenih satelita oko Jupitera. Kasnije su se njegovi zaključci koristili kao dokaz da se nebeska tijela ne okreću oko Zemlje što ga je dovelo u sukob s Katoličkom Crkvom.
Vrijeme
Vremenski su uvjeti na Jupiteru, kao i sve drugo vezano uz ovaj planet, uistinu fascinantni. Oluje konstantno haraju po površini, mijenjaju svoj oblik i rastu do tisuću kilometara promjera u razmaku od samo nekoliko sati. Vjetrovi pušu brzinom od preko 360 kilometara na sat. Ondje se nalazi i Velika crvena pjega, oluja koja će trajati nekoliko stotina zemaljskih godina.
Jupiter prekrivaju veliki oblaci amonijevih kristala koje vidimo kao veliki žute, smeđe i bijele pruge. Ovi oblaci čine tropske regije planeta. Pruge se formiraju gibanjem zraka u različitim smjerovima i zemljopisnim širinama. Svjetlije nijanse – „zone“ – predstavljaju područja gdje se atmosfera diže. U tamnijim regijama – „pojasevima“ – struje zraka padaju.
Velika crvena pjega
Saturn ima prstenje, Zemlja ima plave oceane, a Jupiter ima upečatljive, žarke i kovitlajuće oblake koji nastaju uslijed brze rotacije tog planeta oko svoje osi (svakih 10 sati). Formacije na njegovoj površini rezultat su dinamičnih vremenski uvjeta i velikih plinskih oblaka u atmosferi.
Za znanstvenike ostaje neriješeno pitanje koliko duboko treba putovati kroz oblake da bi se došlo do površine planeta. Vjeruje se da je Velika crvena pjega, otkrivena još 1664., ustvari ogromna oluja koja se postupno smanjuje u obujmu. Bez obzira na to, ona je i dalje dva put veća od Zemlje.
Nedavna zapažanja svemirskog teleskopa Hubble pokazuju da je od 1930.-ih (kada su počela redovita promatranja Jupitera), veličina pjege pala za 50%. Mnogi istraživači smatraju da se njeno smanjenje ubrzava.
Jupiterovi prsteni
Mnogi od nas kada se priča o prstenima oko planeta, prvo pomisle na Saturn. No, ima ih i Jupiter. Njegovi prsteni sastoje se od prašine i stoga ih je teško uočiti. Formiranje Jupiterovih prstena bilo je potaknuto njegovom snažnom gravitacijom. Materijal koji je postupno odbačen s obližnjih satelita prilikom njihove kolizije s asteroidima i kometima, vremenom je počeo orbitirati oko Jupitera stvorivši tako njegove prozirne prstene.
Izvori:
Dunbar, B. (2015, June 01). What Is Jupiter? Retrieved December 07, 2020, from https://www.nasa.gov/audience/forstudents/5-8/features/nasa-knows/what-is-jupiter-58.html
Dunbar, B. (n.d.). Jupiter’s Ring Formation Theories Confirmed. Retrieved December 07, 2020, from https://www.nasa.gov/centers/goddard/multimedia/largest/rings.html
Greicius, T. (2015, March 13). Juno Image Gallery. Retrieved December 07, 2020, from https://www.nasa.gov/mission_pages/juno/images/index.html
In Depth. (2019, December 19). Retrieved December 07, 2020, from https://solarsystem.nasa.gov/moons/jupiter-moons/in-depth/
Wendel, J. (2019, October 18). Jupiter’s Great Red Spot: Our Solar System’s Most Famous Storm. Retrieved December 07, 2020, from https://www.space.com/jupiter-great-red-spot.html
Williams, M. (2017, February 11). What is the Weather like on Jupiter? Retrieved December 07, 2020, from https://www.universetoday.com/15132/weather-on-jupiter/
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
