kozmos.hr
Astronomija

‘Pliva’ li Zemlja kroz ‘more’ tamne tvari?

'Pliva' li Zemlja kroz 'more' tamne tvari?
objavljeno

Znanstvenici sugeriraju da naš planet možda prolazi kroz valove tamne tvari, tajanstvene supstance za koju se vjeruje da čini 27 posto svemira, iako je znanstvenici još uvijek nisu izravno promatrali.


Kako objašnjava Paul Sutter, poznati popularizator znanosti, u članku za Live Science, europski autori rada predlažu da radio valovi otkriveni u Zemljinoj ionosferi – dijelu gornje atmosfere gdje UV i X-zrake Sunca ioniziraju atome stvarajući plazmu – mogu biti rezultat interakcija čestica s tamnom tvari. Ovo bi moglo otvoriti novu perspektivu za potragu za ovom neuhvatljivom tvari.

Nova hipoteza o tamnoj tvari

Riječ je o intrigantnoj, iako spekulativnoj teoriji koja bi mogla zahtijevati desetljeća istraživanja da bi se dokazala. Ipak, nagrada bi svakako bila vrijedna truda jer bi mogla odgovoriti na jedno od najvećih neodgovorenih pitanja o svemiru.

Tijekom godina, znanstvenici su predložili nekoliko kandidata za tamnu tvar, uključujući vrlo masivne čestice nazvane “slabo interagirajuće masivne čestice” (WIMP-ovi) i izuzetno lagane čestice nazvane “aksioni”. Zbog svoje izuzetne lakoće, aksioni bi se mogli ponašati više poput “velikih valova koji se kreću kroz kozmos”, kako objašnjava Sutter. To ih također čini izuzetno teškim za promatranje.


Potraga za interakcijama

Umjesto da izravno traže čestice tamne tvari, znanstvenici već dugo sugeriraju potragu za interakcijama koje tamna tvar može imati s drugim materijalima, uključujući plazmu koja se sastoji od visoko nabijenih čestica. Sada tim istraživača sa Sveučilišta u Ženevi i Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) predlaže novo mjesto za potragu: Zemljinu ionosferu.

Proučavajući kako “valovi hipotetske tamne tvari” interagiraju s ioniziranim česticama, mogli bismo se približiti rješavanju jedne od najvećih zagonetki s kojima se suočavaju astrofizičari danas. Iako Sutter ovo naziva “dugim metkom“, s pravim instrumentima mogli bismo imati priliku konačno otkriti skriveni identitet tamne tvari.

“Izuzetno mala dipolna antena usmjerena na generirane radio valove može biti višestruko osjetljivija na tamnu tvar u obliku tamnog fotona i čestica sličnih aksionima u relevantnom rasponu masa”, pišu istraživači.

Ionosfera nam je izuzetno blizu, što je čini primamljivim mjestom za potragu za tamnom tvari. “Ovaj oblik tamne tvari je visoko teoretski i moglo bi potrajati godinama, ako ne i desetljećima, da se usavrši tehnika promatranja za potragu za ovim radio valovima”, zaključuje Sutter. “Ali ako uspije, bio bi to rudnik zlata, omogućujući nam proučavanje jednog od najtajanstvenijih elemenata u svemiru odmah na našem kozmičkom pragu.” Ovo istraživanje otvara nove horizonte u našem razumijevanju svemira i potencijalno vodi do monumentalnih otkrića u astrofizici. Pratimo razvoj situacije s velikim interesom i nadamo se da će buduća istraživanja donijeti odgovore na pitanja koja nas već dugo muče.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.


Pratite Kozmos na Google Vijestima.