Je li pećinsku umjetnost staru 51.200 godina stvorila nepoznata vrsta, a ne moderni ljudi?

Novi dokazi potvrđuju da je pećinska umjetnost na indonezijskom otoku Sulawesi najstarija poznata na svijetu. Prema istraživanju, ove tajanstvene slike su stare najmanje 51.200 godina.

---

Ova otkrića pomiču vremenske okvire ljudske prisutnosti na Sulawesiju i otvaraju nova pitanja o porijeklu drevne umjetnosti na otoku i njezinoj vezi s ranim ljudskim migracijama.

Kako prenosi The Debrief, nedavna istraživanja, koristeći napredne laserske tehnike, analizirala su slike na zidovima pećine, uključujući drevne prikaze životinja poput svinja i goveda te antropomorfnih oblika. Nova analiza pokazuje da je ova umjetnost vjerojatno nekoliko tisuća godina starija nego što se ranije mislilo.

Međutim, ekstremna starost ove pećinske umjetnosti otvara intrigantno pitanje: Jesu li njezini tvorci bili moderni ljudi ili možda naši davno izumrli rođaci hominini? Ako se to potvrdi, takvo otkriće imalo bi duboke implikacije za razumijevanje porijekla figurativne umjetnosti i kognitivnih sposobnosti naših drevnih predaka.

Enigma Sulawesija

Sulawesi je odavno poznat po svojoj drevnoj pećinskoj umjetnosti koja fascinira arheologe. Među najznačajnijim djelima nalazi se 14 metara širok panel koji prikazuje lov na svinje i patuljasta goveda, što se smatra jednim od najstarijih prikaza lova na svijetu.

Prethodna istraživanja koristila su metodu uranijeve serije (U-serija) za analizu kalcitnih naslaga koje su se stvorile iznad slika na zidovima pećina Maros-Pangkep na jugu otoka. Ova tehnika omogućuje precizno datiranje tih naslaga bez potrebe za uzimanjem uzoraka iz same stijene.

U novoj studiji, tim istraživača pod vodstvom indonezijskog arheologa Adhi Augus Oktaviana koristio je naprednu tehniku poznatu kao slikovna uranij-serija s ablacijom laserom. Ovaj pristup omogućio je preciznije datiranje najranijih umjetničkih djela u ovom području

Nova procjena najstarije pećinske umjetnosti na svijetu

Rezultati nove analize bili su izuzetni. Scena lova na lokaciji Leang Bulu’ Sipong 4, koja je prethodno bila datirana na najmanje 43.900 godina, sada je otkrivena kao starija – najmanje 51.200 godina. Time je umjetnost na ovoj lokaciji postala barem 4.040 godina starija nego što se ranije mislilo.

“Naslikana prije najmanje 51.200 godina, ova narativna kompozicija, koja prikazuje ljudske figure u interakciji sa svinjom, sada je najstariji poznati primjer reprezentativne umjetnosti i vizualnog pripovijedanja na svijetu,” navode autori studije.

Ova nova otkrića otvaraju dublja pitanja o porijeklu figurativnih prikaza životinja i ljudi nego što se prije mislilo.

Tko su bili drevni umjetnici?

Revizija datuma pećinske umjetnosti na Sulawesiju dovodi do pitanja o tome koja je vrsta drevnih hominina zapravo bila drevni umjetnik. Prema trenutno prihvaćenim teorijama, moderni ljudi napustili su Afriku prije otprilike 50.000 do 60.000 godina, iako su neki dokazi sugerirali da bi to moglo biti čak prije 90.000 godina.

Ako su moderni ljudi stigli na Sulawesi tek prije otprilike 25.000 godina, kako je moguće da su stvorili ovu umjetnost koja je stara najmanje 51.200 godina? Najstariji poznati ostaci modernih ljudi na otoku datiraju iz tog razdoblja, ali dokazi o ljudskoj prisutnosti, uključujući kamene alate i skloništa, sugeriraju da su ljudi mogli biti prisutni na otoku puno ranije, možda čak i prije 118.000 godina.

Iako je mogućnost da su moderni ljudi stigli na otok tako davno izazovna, malo je sumnje da su naši drevni rođaci hominina bili prisutni na Sulawesiju u to vrijeme. Fosilni nalazi pružaju čvrste dokaze o prisutnosti hominina na otoku još prije 194.000 godina.

Izazov postojećim teorijama

Pomicanje vremenskih okvira za pojavu figurativne umjetnosti na otoku Sulawesi postavlja nova pitanja o tome tko je mogao biti tvorac ove umjetnosti. Otkrića također sugeriraju da su ljudi možda stvarali takvu umjetnost puno prije nego što se smatralo da su stigli u Aziju, pa čak i prije nego što su napustili Afriku.

Ako bi se ikada dokazalo da je neka druga vrsta hominina posjedovala potrebne kognitivne sposobnosti za stvaranje figurativne umjetnosti tako davno, to bi moglo značajno promijeniti naše razumijevanje sposobnosti naših ranih predaka i njihovih rođaka hominina.

Autori priznaju u svojoj studiji da nova otkrića sugeriraju “bogatu kulturu pripovijedanja koja se razvila rano u dugoj povijesti H. sapiensa u ovoj regiji — posebno korištenje slikovitog prikaza za pričanje vizualnih priča o odnosima između ljudi i životinja.”