Švicarski startup FinalSpark izgradio je jedinstveni računalni procesor od 16 mini mozgova sastavljenih od ljudskog moždanog tkiva, izvještava Tom’s Hardware. Ovaj inovativni uređaj, koji nazivaju “živo računalo”, predstavlja se kao alternativa računalima na bazi silicija.
Od sada i drugi istraživači mogu daljinski pristupiti bioprocesoru startupa, poznatom kao Neuroplatforma, kako bi provodili istraživanja na polju umjetne inteligencije, koja obično zahtijevaju ogromne resurse.
“Jedna od najvećih prednosti biološkog računanja je to što neuroni obrađuju informacije uz mnogo manju potrošnju energije u usporedbi s digitalnim računalima,” napisala je znanstvenica i strateška savjetnica FinalSparka, Ewelina Kurtys, na blogu tvrtke ranije ovog mjeseca. “Procjenjuje se da živi neuroni mogu koristiti preko milijun puta manje energije od trenutnih digitalnih procesora koje koristimo.”
FinalSpark koristi moždane organoide, male uzorke ljudskog moždanog tkiva dobivene iz neuralnih matičnih stanica, koje smješta u posebno okruženje koje održava organoide živima. Nakon toga, ti ‘mini mozgovi’ se povezuju s posebnim elektrodama kako bi obavljali računalnu obradu i digitalne analogne konverzije te pretvarali neuronsku aktivnost u digitalne informacije.
‘Živa računala’
Kako prenosi Futurism, koncept živih računala postoji već neko vrijeme. Prošle godine, primjerice, znanstvenici su spojili neurone s električnim krugovima, što je rezultiralo uređajem sposobnim za prepoznavanje glasa. Ovi neobični strojevi imaju nekoliko značajnih prednosti u odnosu na silicijske pandane, uključujući znatno manji ugljični otisak. “To je jedan od razloga zašto je korištenje živih neurona za izračune tako privlačna prilika,” rekla je Kurtys. “Osim mogućih poboljšanja u generalizaciji modela umjetne inteligencije, mogli bismo također smanjiti emisije stakleničkih plinova bez žrtvovanja tehnološkog napretka.”
FinalSpark se nada da će druge institucije koristiti njihovu Neuroplatformu kako bi unaprijedile istraživanje bioračunala, te pozicioniraju ovaj alat kao sljedeći korak u računalstvu umjetne inteligencije. Kako tvrtke umjetne inteligencije sve više traže resurse za podatkovne centre, a zabrinutost zbog emisije ugljičnog dioksida i potrošnje vode raste, ovo je inovativan pristup koji bi se mogao pokazati vrlo korisnim na duge staze.
Je li ovo dobra dieaj? Ne znam, ali u svijetu u kojem računalna snaga i energetska učinkovitost postaju sve važniji, takozvana živa računala poput onih koje razvija FinalSpark mogla bi predstavljati revolucionarni iskorak. Kombinacija biološkog i digitalnog svijeta nudi ne samo učinkovitije računanje, već i održiviji pristup tehnologiji. Ovaj projekt otvara nove horizonte u razvoju umjetne inteligencije i bioračunala, što bi moglo imati dalekosežne implikacije za budućnost tehnologije!
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
