Znanstvenici otkrili stotine mladih zvijezda u tri daleka svemirska oblaka

U sklopu međunarodnih astronomska istraživanja, tim armenskih znanstvenika koristio je podatke prikupljene različitim svemirskim teleskopima za proučavanje triju regija formiranja zvijezda. Ova opsežna studija, objavljena 5. travnja u časopisu Astrophysics and Space Science, identificirala je stotine mladih zvjezdanih objekata te pridonijela boljem razumijevanju strukture i evolucije zvijezda unutar tih područja. Regije formiranja zvijezda, poznate kao žarišta zvjezdane aktivnosti, su ključna područja unutar molekularnih oblaka rasprostranjenih kroz međuzvjezdani prostor. Upravo tamo dolazi do formiranja mladih zvjezdanih objekata (Young Stellar Objects ili YSO), što ih čini iznimno zanimljivima za astronomska istraživanja.

Naira Azatyan, na čelu tima iz Byurakanskog astrofizičkog opservatorija, odabrala je za detaljnu analizu tri regije: IRAS 05137+3919, IRAS 05168+3634 i IRAS 19110+1045. Proučavanjem podataka iz spektra bliske do daleke infracrvene svjetlosti, tim je došao do novih spoznaja o tim udaljenim svemirskim područjima. “Odabrane regije su posebno intrigantne zbog svoje velike udaljenosti, što nam omogućuje da testiramo granice i mogućnosti naših tehnoloških resursa,” komentirali su autori studije. Sve tri regije nalaze se na udaljenosti do 36.000 svjetlosnih godina od Zemlje, s radijusima između 5,5 i 6,2 svjetlosne godine, te karakteriziraju ih složene strukture s više komponenti.

Mlade zvijezde

Azatyan i njezin tim uspjeli su identificirati značajan broj mladih zvjezdanih objekata: 33 u regiji IRAS 05137+3919, 240 u IRAS 05168+3634 i 37 u IRAS 19110+1045. Zanimljivo, u prvoj od navedenih regija, mladi zvjezdani objekti grupirani su u dvije jasno razdvojene podskupine, što sugerira neuniformnost u njihovoj distribuciji. Dodatne opservacije razotkrile su pet gusto naseljenih područja unutar IRAS 05168+3634, s četiri podskupine integrirane u oblačni kompleks dug približno 85 svjetlosnih godina, koji se nalazi oko 6.200 svjetlosnih godina od nas.

Analiza također ukazuje na to da regije IRAS 05137+3919 i IRAS 05168+3634 pokazuju širok raspon starosti svojih zvjezdanih populacija, implicirajući da su se zvijezde unutar tih regija razvijale nezavisno jedna od druge unutar originalnih molekularnih oblaka. Za razliku od njih, regija IRAS 19110+1045 sadrži dva ultra-kompaktna područja ioniziranog međuzvjezdanog atomskog vodika (HII regije), označena kao G45.12+0.13 i G45.07+0.13, s relativno manjim varijacijama u dobi. U istoj regiji, gdje su zabilježene najviše temperature i gustoće vodikovih stupova, identificirane su i masivne zvijezde, što upućuje na mogućnost da je intenzivna energija bila katalizator formiranja novih zvijezda.

Fotografija prikazuje Tarantula maglicu koju je snimio ESA-in/NASA-in svemirski teleskop Hubble.