Prije otprilike 635 do 720 milijuna godina, Zemlja je bila potpuno prekrivena debelim slojem leda, što je učinilo planet gotovo negostoljubivim za život kakav danas poznajemo. Međutim, upravo to razdoblje, poznato kao “snježna Zemlja“, bilo je ključno za razvoj složenih oblika života. Novo istraživanje međunarodnog tima znanstvenika, koji su analizirali stijene iz formacije Port Askaig u Škotskoj i Irskoj, pruža najdetaljniji geološki zapis ovog drevnog ledenog doba. Otkrića su objavljena 15. kolovoza u časopisu Journal of the Geological Society of London.
“Stijene iz Port Askaiga bilježe razdoblje kada je Zemlja bila potpuno prekrivena ledom,” izjavio je Graham Shields, geolog sa University College London i koautor studije. “Svi složeni oblici života, uključujući životinje, pojavili su se nakon ovog dubokog zaleđivanja, a prvi fosilni zapisi svjedoče o tome ubrzo nakon otapanja planeta.”
Ledena Zemlja kao kolijevka života?
Istražene stijene potječu iz takozvane ‘Sturtijske glacijacije’, koja je trajala oko 60 milijuna godina i bila je jedna od dvije velike ledene epohe tijekom kriogenijskog razdoblja. Prije kriogenija, Zemlja je bila znatno toplija, a život se uglavnom sastojao od jednostaničnih organizama i algi.
Znanstvenici vjeruju da je složeni život počeo nastajati nakon ovog razdoblja ekstremne hladnoće. Većina današnjih životinja dijeli temeljne karakteristike s organizmima koji su evoluirali prije više od 500 milijuna godina. Jedna od teorija sugerira da je upravo ekstremna hladnoća mogla potaknuti razvoj altruizma među jednostaničnim organizmima, što je dovelo do pojave višestaničnih oblika života.
Napredovanje i povlačenje leda na Zemlji događalo se relativno brzo u geološkim okvirima, tijekom tisuća godina. Ovaj proces je ubrzan zahvaljujući albedo efektu, gdje veće površine leda reflektiraju više sunčeve svjetlosti, dodatno hlađenjem planeta.
“Povlačenje leda imalo je katastrofalne posljedice za tadašnji život,” objašnjava Shields. “Nakon zagrijavanja planeta, život je bio prisiljen brzo se prilagoditi novim uvjetima, a preživjeli organizmi postali su preci svih današnjih životinja.”
Geološki dokazi skriveni u škotskim stijenama
Kako bi pronašli konkretne dokaze o ovom drevnom razdoblju, znanstvenici su se fokusirali na formaciju Port Askaig, koja se proteže kroz današnju Irsku i Škotsku. Ova formacija sastoji se od nekoliko slojeva stijena, u nekim dijelovima debljine do pola milje. Posebno zanimljivo mjesto je izloženi sloj na skupini škotskih otoka Garvellachs, koji sadrži geološke tragove prijelaza Zemlje iz toplog, tropskog stanja u potpuno zaleđenu snježnu kuglu tijekom Sturtijanske glacijacije. Ovaj sloj je jedinstven, jer za razliku od stijena iz istog razdoblja u Sjevernoj Americi i Africi, pokazuje jasne dokaze o drastičnoj klimatskoj promjeni.
“Slojevi stijena na Garvellachsima su globalno jedinstveni,” rekao je Elias Rugen, doktorand na University College London i koautor studije. “Ispod slojeva stijena nastalih tijekom Sturtijanske glacijacije nalazi se 70 metara karbonatnih stijena, formiranih u tropskim vodama, koje postupno prelaze u hladnije uvjete, označavajući kraj milijardu godina toplije klime na Zemlji.”
Znanstvenici su analizirali uzorke pješčenjaka iz formacije Port Askaig i starije formacije Garbh Eileach, smještene ispod nje. Koristeći cirkone – dugovječne minerale koji sadrže radioaktivni uranij – tim je uspio precizno odrediti starost ovih stijena. Prema njihovim rezultatima, stijene su taložene između 662 i 720 milijuna godina, što dodatno podržava teoriju o “snježnoj Zemlji“.
Ova otkrića mogla bi biti ključna za službeno utvrđivanje ovog lokaliteta kao početne točke kriogenijskog razdoblja u geološkoj povijesti Zemlje. Ovaj marker, poznat kao Globalna granična stratotipna sekcija i točka (GSSP), mogao bi dobiti zlatni klin – fizički marker koji označava važne geološke granice. Međunarodna unija geoloških znanosti trenutno razmatra hoće li Garvellachi dobiti ovu prestižnu oznaku.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
