kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • Znanstvenici inovativno odredili potencijalno podrijetlo života
Znanost

Znanstvenici inovativno odredili potencijalno podrijetlo života

objavljeno

Pitanje nastanka života na Zemlji proizvelo je brojne teorije. Što je zanimljivo je da svaka od njih uključuje kompleksne kemijske procese koji ukazuju na posebnost života kakvog poznajemo. Međutim, je li to zaista način na koji su prva živa bića nastala? Promatramo li možda njihov nastanak iz krive perspektive?

 

Novi pristup nastanku života na Zemlji

Nastanak molekula DNK i RNK shvaća se kao početak života na Zemlji. Suvremene znanstvene teorije života dosljedno spominju kompleksne kemijske reakcije. One bi po toj logici činile iznimno dugi lanac kemijskih procesa. Rezultat bi bio nastanak molekula života, ali sama kompliciranost tih reakcija dovodi u pitanje dosta toga.

Ako je nastanak života toliko kemijski kompliciran kao što istraživanja pokazuju, koliko je vjerojatno da je život uopće mogao nastati? Odnosno, je li život uopće mogao tako nastati? Odgovor na ovo pitanje pruža istraživanje pod vodstvom Elise Biondi. Prema njoj, nastanak života – konkretnije, molekula RNK – dogodio se puno jednostavnijom reakcijom.


 

Nastanak života podrazumijeva nastanak molekula RNK i/ili DNK. Izvor: Depositphotos

 

Stvaranje kompleksnog djelovanjem jednostavnog

Molekula RNK sastoji se od nekoliko temeljnih spojeva. Neki od njih su nukleozid trifosfati, koji su bitni u ovom istraživanju. Naime, ispostavilo se da djelovanjem istih s bazaltnim staklom nastaju duge molekule RNK. Ovo je izrazito važno zbog činjenice da je tadašnja Zemlja bila bogata bazaltnim staklom zbog puno ekstremnijih geoloških uvjeta.

Kako su udari svemirskih objekata tada bili česti, tako je površina planeta bila puna bazaltnom lavom. Od lave je kasnije nastalo bazaltno staklo. Isti udari donijeli su nikal, element pomoću kojeg bi uspjeli nastati nukleozid trifosfati. Tadašnji uvjeti bili su pogodni za razvijanje temeljnih spojeva molekule RNK, kao i nje same. Prema toj logici, nastanak života bio je kombinacija drastičnih planetarnih promjena i kemijskih reakcija koje su nastale kao rezultat. Međutim, nije se radilo o lancu velikog broja uzastopnih kemijskih reakcija, već su te reakcije bile puno manje u broju. Reakcije su zapravo toliko jednostavne da bi ih bilo moguće izvesti u srednjoškolskoj učionici.

Rana Zemlja. Izvor: NASA Goddard Space Flight Center Conceptual Image Lab.
Prikaz kako je rana Zemlja mogla izgledati. Izvor: NASA Goddard Space Flight Center Conceptual Image Lab.

 

Prepreke i implikacije za Mars

Iako zvuči primamljivo i dosta inovativno, ova teorija ima nekoliko mana ili nailazi na fenomene koje ne može objasniti. Primjerice, ne objašnjava kako svi temeljni spojevi RNK imaju skoro identičan izgled i građu. Postavlja se pitanje kako je bilo moguće da takvo nešto kemijski nastane.

Teorija se također nadovezuje na pitanje života na Marsu s obzirom da su na njemu pronađene iste stijene kao što su bile na tadašnjoj Zemlji. Njihova vidljivost na planetarnoj površini objašnjava se slabijom tektonskom aktivnošću za razliku od Zemljine. Ako ova teorija vodi pravom smjeru, onda to znači da na Marsu već postoji život, samo što ga još nismo pronašli. Međutim, sve bi to bilo potrebno potvrditi čvrstim dokazima, zbog čega se tema nastanka života još uvijek opisuje u teorijama. U budućnosti, možda napokon saznamo kako je nastao život na Zemlji te postoji li život na Marsu.


 

https://www.youtube.com/watch?v=GCon65jJXpQ

 

Izvor:

  • Phys.org (3. lipnja 2022.). Scientists announce a breakthrough in determining life’s origin on Earth—and maybe Mars

Ja sam Marko Matas. Diplomirao sam studij pedagogije i nastavničkog smjera anglistike u Zadru. Bez obzira, vrlo sam znatiželjan te obožavam istraživati i druge znanosti. U slobodno vrijeme najviše proučavam astronomiju, povijest i biologiju te pronalazim manje poznate činjenice o istima.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.