Zemljino magnetsko polje nastaje zbog kretanja rastaljenih metala u vanjskoj jezgri planeta. Taj sloj tekućeg željeza i nikla stvara geomagnetske sile zahvaljujući procesu poznatom kao geodinamo. Međutim, promjene u protoku ovih metala povremeno narušavaju stabilnost magnetskog polja, što može rezultirati njegovim slabljenjem ili potpunom izmjenom polariteta.
Jedan od najpoznatijih događaja takve izmjene je Brunhes–Matuyama, koji se dogodio prije otprilike 780.000 godina. Tijekom tog razdoblja magnetski sjever mogao je migrirati na lokacije daleko od svog uobičajenog položaja, uključujući područja blizu ekvatora. Kraći događaj, poznat kao Laschamp, zabilježen je prije 41.000 godina. Tijekom ovog kratkog razdoblja, magnetsko polje oslabilo je na samo 25% svoje današnje snage, a polaritet se nakratko preokrenuo.
Ove promjene ne događaju se preko noći. Proces može trajati stotinama ili tisućama godina, tijekom kojih magnetsko polje postaje nestabilno i mnogo slabije nego što smo navikli.
Kretanje magnetskog sjevera
Magnetski sjever, prema kojem se orijentiraju kompasi, nije stacionaran. Od kada ga je 1831. godine locirao istraživač Sir James Clark Ross, zabilježeno je njegovo kretanje za više od 1.100 kilometara prema sjeverozapadu. U posljednjim desetljećima zabilježeno je ubrzanje ovog kretanja, pri čemu je magnetski sjever dostizao brzine do 55 kilometara godišnje. Nedavno je taj pomak usporio.
Dr. William Brown, stručnjak za geomagnetizam, istaknuo je: “Magnetski sjever se stoljećima kretao polako, ali posljednjih 20 godina njegovo ubrzanje prema Sibiru bilo je bez presedana. Ovo usporavanje u proteklih pet godina najveće je koje smo zabilježili.”
Ova migracija magnetskog sjevera rezultat je složenih procesa u unutrašnjosti Zemlje, gdje konvekcija rastaljenih metala i rotacija planeta stvaraju nepredvidive promjene magnetskog polja.
Utjecaj promjena magnetskog polja
Kada magnetsko polje oslabi tijekom promjena, njegova zaštitna uloga značajno se smanjuje. Snaga polja može pasti na svega 10% svoje uobičajene razine, što povećava izloženost površine Zemlje solarnom zračenju i geomagnetskim olujama. Takvi uvjeti mogu oštetiti satelite, poremetiti električne mreže i utjecati na rad komunikacijskih sustava.
Iako su neki znanstvenici nagađali da su promjene magnetskog polja povezane s izumiranjem neandertalaca i drugih vrsta, dosadašnja istraživanja nisu potvrdila takvu povezanost.
Posljednja potpuna izmjena magnetskih polova dogodila se prije 780.000 godina, no magnetsko polje i dalje prolazi kroz stalne promjene. U posljednjih 200 godina zabilježeno je njegovo slabljenje za oko 9%, no istraživanja pokazuju da je trenutno snažnije od prosječnog magnetskog polja tijekom zadnjih milijun godina.
Znanstvenici nastavljaju pratiti promjene magnetskog polja kako bi bolje razumjeli ove složene procese i predvidjeli njihove potencijalne učinke na tehnologiju i život na Zemlji. Premda je teško precizno odrediti kada bi mogla nastupiti sljedeća izmjena magnetskih polova, kontinuirana istraživanja i moderni alati omogućuju nam sve detaljniji uvid u dinamiku unutrašnjosti našeg planeta.
