Početak istraživačke kampanje HAARP-a
Stanovnici Aljaske i posjetitelji uskoro bi mogli biti svjedoci neobičnog prizora na nebu – umjetnog sjaja proizvedenog od strane programa High-frequency Active Auroral Research Program (HAARP), koji će obilježiti početak četverodnevne istraživačke kampanje započete u subotu.
Znanstveni timovi s renomiranih američkih sveučilišta, uključujući Sveučilište u Aljasci Fairbanks, Sveučilište Cornell, Sveučilište Colorado Denver, Sveučilište Florida i Tehnološki institut Georgia, okupit će se na istraživačkom centru koji vodi University of Alaska Fairbanks (UAF) da bi izveli seriju eksperimenata usmjerenih na proučavanje ionosfere – sloja atmosfere koji se proteže od 48 do 560 kilometara iznad površine Zemlje.
Istraživanje ionosfere u fokusu
Eksperimentalni rad fokusirat će se na mehanizme unutar ionosfere odgovorne za optičke emisije te će se istražiti interakcije plazma valova. Plazma valovi predstavljaju stanje plina pri kojem su elektroni odvojeni od njihovih atoma, a znanstvenici žele otkriti kako oni mogu utjecati na pojačavanje valova vrlo niske frekvencije. Osim toga, istraživat će se mogućnosti korištenja ovih valova u svrhu detekcije i izbjegavanja sudara satelita.
Tijekom trajanja kampanje, posebno generirani sjaj bit će vidljiv i do 480 kilometara od HAARP-ovog objekta smještenog u Gakoni, koji se nalazi na otprilike 320 kilometara sjeveroistočno od Anchoragea i 370 kilometara jugoistočno od Fairbanksa.
HAARP-ova tehnologija i generiranje svjetlosnih fenomena
Umjetni sjaj proizvodi se dinamičkim uzbudom elektrona u ionosferi, na način sličan procesima koji stvaraju prirodnu auroru. Ovo se postiže pulsiranjem visokofrekventnih radijskih valova pomoću HAARP-ovog instrumenta za istraživanje ionosfere, koji se sastoji od fazički rasprostranjene mreže od 180 antena na površini od 13 hektara, sposobne emitirati 3,6 megavata energije u više slojeva atmosfere.
Umjetni sjaj, ako bude uočljiv, manifestirat će se u obliku slabih crvenih ili zelenih mrlja. Radi specifičnosti ljudskog vida, fenomen će biti jasniji ako se gleda indirektno, odnosno iz kuta. Za one koji su zainteresirani za promatranje ovog fenomena, kut vidljivosti umjetnog sjaja će varirati ovisno o udaljenosti promatrača od HAARP postrojenja.
Frekvencija prijenosa koju će HAARP koristiti kreće se između 2,8 i 10 megaherca, a točno vrijeme prijenosa bit će prilagođeno trenutnim ionosfernim i geomagnetskim uvjetima. Više informacija o istraživačkoj kampanji bit će objavljeno na službenim stranicama HAARP-a.
Nacionalna znanstvena zaklada dodijelila je Geofizičkom institutu Sveučilišta u Aljasci Fairbanks (UAF) petogodišnji grant od 9,3 milijuna dolara za razvoj Subauroralnog geofizičkog opservatorija unutar HAARP-a, koji se bavi istraživanjem gornje atmosfere i geoprostora Zemlje.
Osim što je financirala brojne istraživačke kampanje, uključujući i aktualnu, grant je omogućio i ponovno pokretanje Ljetne škole polarne aeronomije i radijske znanosti na HAARP-u, koja je ovog kolovoza ugostila preko 50 istraživača.
Iako je HAARP prvotno razvijen i bio u vlasništvu Američkog ratnog zrakoplovstva, upravljačka prava su prenesena na UAF u kolovozu 2015. godine, a upravljanje objektom se odvija u skladu sa sporazumom s vojnim snagama.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
