kozmos.hr
Astronomija

‘Svemirski tornado’ otkriva mladu zvijezdu i skrivenu galaksiju

Herbig-Haro 49 50. Zasluge: NASA, ESA, CSA, STScI.
objavljeno

Duboko u oblaku plina udaljenom 625 svjetlosnih godina, svemirski teleskop James Webb zabilježio je zapanjujući fenomen koji istovremeno otkriva i mladu zvijezdu u formiranju i jednu davno izgubljenu galaksiju. Na prvi pogled, fotografija prikazuje valoviti trag nalik plamenoj oluji — no iza tog svjetlosnog spektakla krije se mnogo više.

Ono što je NASA još 2006. nazvala “svemirskim tornadom” sada se razotkriva u novom svjetlu. Pomoću naprednih kamera koje prate infracrveni spektar, teleskop James Webb detaljno je prikazao objekt Herbig-Haro  HH 49/50 — snažni mlaz plina koji izbija iz mlade zvijezde i oblikuje okolni prostor. No ono što je dodatno iznenadilo astronome jest plavičasti “oblak” na vrhu tog mlaza, koji se godinama smatrao nejasnim svjetlosnim artefaktom. Zahvaljujući novim snimkama, taj se objekt pokazao kao spiralna galaksija koja se sasvim slučajno našla u pozadini kadra.

Mlaz plina iz zvijezde u nastajanju i galaksija iz prošlosti

Središnji fenomen, poznat kao HH 49/50, nastaje kada protuzvijezda izbacuje materijal kroz svoje magnetske polove, stvarajući snažne mlazove koji se šire prostorom. Ti se mlazovi sudaraju s okolnim plinom i prašinom, zagrijavajući materijal i stvarajući udarne valove koje teleskop može registrirati u infracrvenom spektru. Prizor nije samo vizualno impresivan — on znanstvenicima pruža uvid u rane faze nastanka zvijezda, uključujući i proces akrecije materijala koji mlade zvijezde “gutaju” tijekom razvoja.

Posebno intrigantan detalj je izvor ovog mlaza. Prateći trag, istraživači su ga uspjeli povezati s objektom Cederblad 110 IRS4, protuzvijezdom klase I koja se nalazi oko 1,5 svjetlosnih godina od glavnog mlaza. Ova mlada zvijezda, stara tek nekoliko stotina tisuća godina, još uvijek je obavijena diskovima materijala iz kojih crpi masu.

A galaksija? Premda se čini dijelom scene, ona je mnogo dalje — njezino se plavičasto središte sastoji od starijih zvijezda, dok rubne crvene regije ukazuju na područja aktivne formacije. Njezin slučajni položaj u pozadini HH 49/50 omogućio je rijetki vizualni spoj: galaksija prošlosti i zvijezda u nastajanju — na jednoj fotografiji.

Nije sve u prizoru savršeno simetrično. Jedan dio mlaza odstupa od glavnog toka, što bi moglo upućivati na još jedan izvor mlaza ili na fragmentaciju već postojećeg toka. Takve nepravilnosti dodatno kompliciraju modeliranje, ali i otvaraju nova pitanja o dinamici mladih zvijezda.

🔵 Pridružite se razgovoru!

Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.