kozmos.hr
Znanost

‘Superplanine’ kontrolirale evoluciju života na Zemlji

Planine (izvor: depositphotos).
autor
objavljeno

Nova studija dovodi pojavu superplanina u izravnu korelaciji s dvije ključne faze razvoja života na Zemlji dokazujući važnost planina za razvoj ranih organizama.

Utjecaj planina na razvoj života

Prema novoj studiji istraživača s Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU), divovski planinski lanci koji se protežu i do 8000 kilometara preko cijelih superkontinenata imali su presudnu ulogu u evoluciji ranog života na Zemlji.

Naime, istraživači su pratili nastanak ovih superplanina kroz povijest Zemlje koristeći tragove cirkona s niskim sadržajem lutecija – tj. kombinaciju minerala i elementa rijetke zemlje koji se nalazi samo u korijenima visokih planina gdje nastaju pod intenzivnim pritiskom.

Istraživači su otkrili da se najveća od ovih superplanina formirala samo dva puta tijekom cijele povijesti Zemlje. Prvi puta između 2.000 i 1800 milijuna godina te ponovno između 650 i 500 milijuna godina. Oba planinska lanca uzdigla su se tijekom razdoblja formiranja tzv. superkontinenata.


Veza između planina i života

Ziyi Zhu, glavna autorica studije, rekao je da postoje veze između ova dva primjera superplanina i dva najvažnija razdoblja evolucije u povijesti Zemlje. „Danas nema ništa poput ove dvije superplanine. Nije riječ samo o njihovoj visini – ako možete zamisliti 2400 km dugu Himalaju koja se ponavlja tri ili četiri puta, dobit ćete predodžbu o razmjerima.“

Pojava prve super planine – nazvane Nuna superplaninepoklapa se s vjerojatnom pojavom eukariota, organizama koji su kasnije iznjedrili biljke i životinje. Slično je s pojavom druge – tzv. Transgondwanan superplanine – koja se podudara s pojavom prvih velikih životinja prije 575 milijuna godina i kambrijskom eksplozijom 45 milijuna godina kasnije, kada se većina životinjskih skupina pojavila u fosilnim zapisima.

Ono što je zapanjujuće jest da je povijest formiranja planina kroz vrijeme jasna, a istovremeno pokazuje dva perioda ‘naglog skoka’ koji također koincidiraju s dva važna perioda za razvoj života: jedan je povezan s pojavom životinja, a drugi s pojavom složenih velikih stanica.

Rana Zemlja

Kada su planine erodirale, one su oceanima davale bitne hranjive tvari poput fosfora i željeza, pojačavajući biološke cikluse i potaknuvši evoluciju na veću složenost. Superplanine su također mogle rezultirati povećanjem razine kisika u atmosferi, potrebnog za disanje složenog života.

„Rana Zemljina atmosfera nije sadržavala gotovo nikakav kisik. Smatra se da se razina kisika u atmosferi povećavala u nizu koraka, od kojih se dva podudaraju sa superplaninama“, rekla je gospođa Zhu.

Ono što je važno istaknuti jest da nema dokaza o stvaranju drugih superplanina u bilo kojoj fazi između ova dva događaja, što ih čini još značajnijim. Period između 1800 i 800 milijuna godina poznat je kao ‘Boring Billion’ jer je riječ o periodu s vrlo malo ili nimalo napretka u evoluciji. Nova studija ovo evolucijsko usporavanje dovodi u vezu upravo sa superplaninama, tj. usporavanje evolucije pripisuje odsutnosti superplanina tijekom tog razdoblja, smanjujući opskrbu oceanima hranjivim tvarima.


Otkriveni novi dokazi o početku života na Zemlji

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Ziyi Zhu et al., „The temporal distribution of Earth’s supermountains and their potential link to the rise of atmospheric oxygen and biological evolution,“ Earth and Planetary Science Letters 580 (2022).

Anonymus (4. veljače 2022.), „Supermountains controlled the evolution of life on Earth,“ anu.edu.au (pristup 5. veljače 2022.)

Pratite Kozmos na Google Vijestima.