Činjenica je da Zemlji treba 365 dana da završi svoju orbitu oko Sunca. No, zapravo, Zemlji treba približno 365 dana i četvrtinu dana da dovrši svoje putovanje. Prijestupne godine ključne su za održavanje usklađenosti našeg 12-mjesečnog kalendara s astronomskim kretanjem Zemlje oko Sunca. Svake četiri godine, akumulirani višak sati formira cijeli dan. U prijestupnoj godini, ovaj se dodatni dan ubacuje u veljaču, produžavajući ju na 29 dana umjesto uobičajenih 28. Koncept godišnjeg prilagođavanja seže unatrag sve do drevnog Rima. Rimljani su koristili kalendar od 355 dana, utemeljen na lunarnim ciklusima, ali primijetili su da se njihov kalendar sve više neusklađuje s promjenama godišnjih doba. Kako bi se uskladili s izgubljenim danima, počeli su svake dvije godine dodavati ekstra mjesec, nazvan Mercedonius.
Julijanski i Gregorijanski kalendar
Godine 45. prije Krista, rimski car Julije Cezar uveo je solarni kalendar inspiriran egipatskim znanjem, piše za the Conversation Bhagya Subrayan doktorant fizike i astronomije na Sveučilištu Purdue. Prema tom sustavu, svake četiri godine veljači se dodavao jedan dodatni dan, čime se kalendar održavao usklađenim s Zemljinim putovanjem oko Sunca. U čast Cezara, ovaj je sustav postao poznat kao Julijanski kalendar.
Ipak, s vremenom su ljudi shvatili da Zemljino putovanje nije točno 365,25 dana, već 365,24219 dana, što je otprilike 11 minuta manje. Stoga je dodavanje cijelog dana svake četiri godine zapravo predstavljalo prekomjernu korekciju. Godine 1582., papa Grgur XIII. uveo je manju prilagodbu. Prijestupna godina ostala je svake četiri godine, osim u “stoljetnim” godinama koje su djeljive sa 100, poput 1700. ili 2100., osim ako nisu djeljive i sa 400. Ova prilagodba učinila je kalendar preciznijim, a od tada je poznat kao Gregorijanski kalendar.
Korekcije svake četiri godine
Bez ove sitne korekcije svake četiri godine, kalendar bi postupno izgubio usklađenost s godišnjim dobima. Kroz stoljeća, to bi moglo dovesti do toga da solsticiji i ekvinociji nastupe u neprimjerenim vremenima. Zimsko bi vrijeme moglo zahvatiti period koji kalendar označava kao ljeto, zbunjujući poljoprivrednike oko pravog trenutka za sijanje. Različiti kalendari diljem svijeta imaju svoje jedinstvene metode za mjerenje vremena. Židovski kalendar, koji se regulira pomoću Mjeseca i Sunca, funkcionira na temelju 19-godišnjeg ciklusa, povremeno dodajući prijestupni mjesec kako bi se osiguralo da se posebna slavlja održavaju u točno određeno vrijeme.
Islamski kalendar, koji prati faze Mjeseca i ne dodaje dodatne dane, zbog čega lunarna godina traje samo oko 355 dana, dovodi do toga da se ključni datumi na islamskom kalendaru svake godine pomaknu za 10 do 11 dana ranije u odnosu na solarni kalendar. Primjerice, Ramadan, mjesec posta u islamu, pada u deveti mjesec islamskog kalendara. U 2024. godini, Ramadan će trajati od 11. ožujka do 9. travnja; u 2025. od 1. do 29. ožujka; i u 2026. od 18. veljače do 19. ožujka, objašnjava Subrayan.
Astronomija kao sredstvo za davanje smisla našem svakodnevnom životu
Astronomija se razvila kao sredstvo za davanje smisla našem svakodnevnom životu, povezujući zemaljske događaje s nebeskim fenomenima. Koncept prijestupne godine pokazuje kako su ljudi od davnina nalazili red u naizgled kaotičnim uvjetima. Jednostavni, ali efektivni alati, proizašli iz kreativnih ideja drevnih astronoma i vizionara, pružili su prve uvide u razumijevanje prirode koja nas okružuje. Neke od tih drevnih metoda, poput astrometrije i popisa astronomskih objekata, i danas se koriste, otkrivajući bezvremensku potrebu čovječanstva da razumije svijet oko sebe. Osobe koje se bave istraživanjem u području fizike i astronomije vođene su dubokom znatiželjom za razumijevanjem svemira i našeg mjesta u njemu.
Ovo područje istraživanja je uzbudljivo, kaže Subrayan, ali i iznimno skromno; stalno nas podsjeća da u velikom planu stvari, naši životi zauzimaju tek trenutak u neizmjernom prostranstvu svemira i vremena – čak i u prijestupnim godinama, kada dodamo taj jedan dodatni dan.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
