Kao i svake godine, stigla je meteorska kiša Perzeidi, u narodu poznata kao Suze svetog Lovre, a njen se vrhunac očekuje u četvrtak i petak.
Svake godine početkom kolovoza ljubitelje astronomije (ili jednostavno one koji vole gledati u noćno nebo) dočekaju Perzeidi, odnosno Suze svetog Lovre. Radi se o kiši meteora koju uzrokuje prolaz Zemlje kroz krhotine—komade leda i kamenja—koje je za sobom na našoj putanji ostavio komet Swift-Tuttle zbog topljenja njegove jezgre u blizini Sunca.
Ove godine vrhunac meteorske kiše očekuje se za 11. i 12. kolovoza, odnosno za noć s četvrtka na petak. Cijela kiša inače traje još od sredine srpnja i trajati će skoro pa do kraja kolovoza, ali na početku i kraju broj (vidljivih) meteora puno je manji nego na vrhuncu—skoro pa zanemariv. Na vrhuncu će aktivnosti kroz naše nebo pak preletjeti i do 100 meteora svakog sata, iako možda neće svi biti vidljivi. Naime, čak i ako vremenski uvjeti budu jako dobri (a na području Hrvatske bi trebali biti), jaka Mjesečeva svjetlost otežavati će uočavanje, pa ne očekujemo spektakl kakav smo na nebu imali prošle godine. Bez obzira na to, Suze svetog Lovre i dalje će biti prava mala astronomska poslastica.
Izvorište meteora na nebu odnosno njihov radijant biti će zviježđe Perzej, koje je u ovo doba godine vidljivo nisko na sjevernom nebu, a kako se približava jutro ono se rotira prema sjeveroistoku. To znači da u taj dio neba ne bi trebali gledati, jer tamo će meteori biti najmanje vidljivi. Nadalje, vjerojatno ćete najviše meteora spaziti tek nakon što vani u mraku provedete neko vrijeme i kada vam se oči priviknu na nove uvjete. Naravno, izbjegavajte bilo kakve izvore svjetlosnog onečišćenja.
Meteorska kiša dobila je svoje narodno ime po sv. Lovri, mučeniku iz 3. stoljeća koji je ubijen tijekom vladavine rimskog cara Valerijana, zato što mu je u katoličkom svijetu spomendan 10. kolovoza, znači skoro pa točno kada Perzeidi dolaze do vrhunca. Diljem Hrvatske razna astronomska društva organizirat će grupna gledanja kiše, a točan popis možete pronaći na Facebook stranicama Hrvatskog astronomskog saveza.
Većina Perzeida mali su komadići kamenja koji nemaju promjer veći od zrna pijeska. Kad vidite pojedinačni meteor na nebu on zapravo izgara dok ulazi u Zemljinu atmosferu, te većina njih nikad ne dođe do tla (no ako koji dođe, onda taj ostatak zovemo meteoritom). Dok ulazi u atmosferu, temperatura na kojoj svaki od tih fragmenata gori može doseći i 1600 °C zbog toga što on svojom brzinom kompresira i zagrijava zrak ispred sebe. U trenutku kada su vidljivi fragmenti se obično nalaze oko 100 kilometara od tla.
Komet koji je za sobom ostavio te komade, 109P/Swift-Tuttle, periodični je komet čiji orbitalni period iznosi 133 godine, što ga svrstava u komete Halleyjevog tipa (komete s periodima od 20 do 200 godina). Zadnji put prošao je kroz unutrašnjost Sunčevog sustava 1992. godine i idući put kada će taj komet promjera 26 kilometara to ponovo učiniti biti će tek 2126. godine. Jedno smo vrijeme mislili da postoji određena opasnost od sudara kometa sa Zemljom, no sada nakon detaljnijih opservacija znamo da do toga neće doći. Ipak, putanje kometa i Zemlje nagovještavaju da će se 3044. godine komet približiti Zemlji na samo milijun i pol kilometara. (Za usporedbu, Mjesec je udaljen od nas 384 tisuće kilometara, a Sunce 150 milijuna kilometara.)
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Lewin, Sarah, Chelsea Gohd i Daisy Dobrijevic. „Perseid meteor shower 2022: When, where & how to see it“. Space.com, 2022. https://www.space.com/32868-perseid-meteor-shower-guide.html (9.8.2022.).
Stephens, Sally. „A primer on asteroid collisions with Earth“. Astronomical Society of the Pacific, 1993. http://www.as.wvu.edu/~jel/skywatch/swfttle.html (9.8.2022.).
Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.