Na udaljenosti od 463 svjetlosne godine, u zviježđu Lovački psi (Canes Venatici), nalazi se planet koji je godinama zbunjivao astronome. Iako se naizgled ponašao predvidljivo, podaci su pokazivali da njegov prolazak ispred matične zvijezde povremeno kasni — a ponekad dolazi i prerano. U preciznom svijetu orbitalne mehanike, odstupanja od samo nekoliko sekundi mogu biti značajna. Ovdje se radilo o minutama.
Planet se zove Puli, egzoplanet nešto manji od Saturna, koji kruži oko zvijezde HAT-P-12 — neslužbeno nazvane Komondor.
Oba su naziva inspirirana pasminama, u skladu s nazivom zviježđa Canes Venatici (Lovački psi), u kojem se sustav nalazi.
Ono što ovaj planetarni par čini posebnim nije njegova veličina ili lokacija, već količina podataka prikupljenih tijekom godina, što je omogućilo jednu od najpreciznijih analiza tranzita do sada.
❤️ Podrži nas
Skriveni egzoplanet otkriven zahvaljujući odstupanjima u tranzitu
Znanstvenici s Nacionalnog sveučilišta Tsing Hua u Tajvanu, predvođeni Kaviom Parthasarathy, nedavno su objavili studiju u časopisu New Astronomy. Analizirali su ukupno 46 tranzita planeta Puli — svjetlosnih krivulja koje nastaju kada planet prođe ispred zvijezde i privremeno blokira dio njezine svjetlosti. Neki od tih podataka prikupljeni su s tla, a neki s NASA-inog teleskopa TESS. Mnogi do sada nisu bili znanstveno obrađeni.
Ono što je odmah upalo u oči bila je promjenjivost u vremenu tranzita. Umjesto da se kreće u strogoj orbiti, Puli je prolazio ispred zvijezde i do 156 sekundi ranije ili kasnije od očekivanog vremena. Taj fenomen poznat je kao varijacija vremena tranzita (TTV), a ukazuje na mogućnost da na planet utječe gravitacija nekog drugog, zasad nevidljivog objekta.
Tim je usporedio četiri različita modela orbitalnog gibanja kako bi objasnio odstupanja. Linearni model, koji pretpostavlja savršeno redovitu orbitu, odmah je isključen. Model orbitalnog raspadanja — koji simulira postepeno spiralno približavanje zvijezdi — također nije odgovarao. Treći model, tzv. apsidni, uključivao je ekscentričnost orbite, no i dalje nije bio dovoljno precizan.
Najbolje se pokazao model koji pretpostavlja da na Puli utječe još jedan planet u sustavu. Prema izračunu, taj suputnik imao bi oko 2% mase Jupitera i orbitu od 6,24 dana. Model je gotovo savršeno objasnio zabilježena odstupanja u vremenu prolaska — u prosjeku 2,6 minuta.
Autori su razmotrili i druge moguće uzroke, uključujući tzv. Applegateov mehanizam — promjene u strukturi i magnetskoj aktivnosti zvijezde koje mogu utjecati na orbite planeta. No izračunati učinak iznosio je tek 0,4 sekunde, što nije dovoljno da bi objasnio ovako velike varijacije.
Skriveni svjetovi čekaju da ih otkrijemo
Ono što ovaj slučaj čini posebnim jest količina i kvaliteta dostupnih podataka. Mnogi planetarni sustavi jednostavno nisu dovoljno dobro promatrani da bi se takvi detalji mogli uočiti. No Puli i Komondor su iznimka. Zahvaljujući dugogodišnjim mjerenjima, uključujući ona iz svemira, znanstvenici su uspjeli identificirati obrazac koji bi inače prošao nezapaženo.
Ovakva otkrića postaju sve češća. Kako se teleskopi usavršavaju, a broj poznatih egzoplaneta raste, sve je više sustava kod kojih varijacije u tranzitu ukazuju na prisutnost dodatnih, skrivenih planeta. Ti planeti možda nikada neće biti izravno opaženi, ali ostavljaju jasan potpis u podacima — gravitacijsku sjenu koju znanost sada zna prepoznati.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
