Astronomi su otkrili stotine dosad skrivenih supermasivnih crnih rupa diljem svemira, što sugerira da možda postoje milijarde, pa čak i bilijuni drugih koje tek trebamo pronaći. Ova otkrića mijenjaju naše razumijevanje svemira i otvaraju nova pitanja o evoluciji galaksija te tajanstvenoj ulozi crnih rupa u njihovom oblikovanju.
Otkrivanje najmračnijih tajni svemira
Crne rupe poznate su po svojoj nevidljivosti. Njihova ogromna gravitacijska sila sprječava čak i svjetlost da pobjegne, što ih čini nevidljivima za klasične teleskope. Njihovu prisutnost možemo naslutiti kada okolna materija ubrzava i zagrijava se, pritom emitirajući svjetlost. Ipak, nisu sve crne rupe okružene ovim karakterističnim “halom”, zbog čega ih je teže otkriti.
Nedavni napreci omogućili su astronomima da identificiraju ove skrivene divove koristeći infracrvenu svjetlost. Promatrajući kroz guste oblake plina i prašine koji zaklanjaju mnoge crne rupe, istraživači sada mogu detektirati slaba zračenja koja ovi kozmički divovi ostavljaju iza sebe.
Koliko crnih rupa zapravo postoji?
Znanstvenici procjenjuju da gotovo svaka velika galaksija u svom središtu skriva supermasivnu crnu rupu. Te crne rupe mogu imati masu od nekoliko milijuna do milijardu puta veću od mase našeg Sunca, a mnoge su zaklonjene gustim oblacima plina i prašine. Revolucionarna studija, objavljena u časopisu Astrophysical Journal, sugerira da bi do 50% supermasivnih crnih rupa moglo biti skriveno na ovaj način—značajan porast u odnosu na ranije procjene od 15%.
Kako bi precizirali ovu procjenu, astronomi su analizirali podatke NASA-inog Infracrvenog astronomskog satelita (IRAS), koji je prvi promatrao infracrveno svjetlo 1983., i Nuklearnog spektroskopskog teleskopa (NuSTAR), sposobnog detektirati rendgenske zrake visoke energije. Koristeći ove alate, identificirali su stotine vjerojatno skrivenih crnih rupa, od kojih su mnoge potvrđene daljnjim opažanjima s teleskopima sa Zemlje.
Zašto su skrivene crne rupe važne?
Razumijevanje ovih skrivenih crnih rupa moglo bi preoblikovati naše viđenje formiranja i evolucije galaksija. Supermasivne crne rupe možda reguliraju svoje domaćine trošenjem materijala za formiranje zvijezda ili sidreći strukturu galaksije svojom golemom gravitacijom. Ova otkrića mogla bi pružiti i uvid u našu galaksiju, Mliječni put.
“Da nemamo supermasivnu crnu rupu u našoj galaksiji, možda bi na nebu bilo mnogo više zvijezda,” izjavio je suautor studije Poshak Gandhi, profesor astrofizike na Sveučilištu Southampton.
Ova studija pokazuje koliko su i dalje vrijedni podaci prikupljeni prije desetljeća, poput onih s IRAS-a, kada se povežu s modernom tehnologijom poput NuSTAR-a. Daljnja istraživanja skrivenih crnih rupa mogla bi razjasniti neka od ključnih pitanja svemira, uključujući njihov stvarni broj u kozmosu.
