Znanstvenici u novoj studiji potvrđuju rano hlađenje našeg Svemira ubrzo nakon Velikog praska i otvaraju nove perspektive na proučavanje tamne energije.
Nova otkrića i potvrde starih
Međunarodna skupina astrofizičara otkrila je novu metodu za procjenu kozmičke mikrovalne pozadinske temperature mladog Svemira samo 880 milijuna godina nakon Velikog praska.
To je prvi put da je izmjerena temperatura kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja – relikta energije koju je oslobodio Veliki prasak – u tako ranoj fazi razvoja našeg Svemira.
Prevladavajući kozmološki model pretpostavlja da se Svemir od trenutka Velikog praska pa sve do danas neprestano hladi. Model također opisuje kako bi se proces hlađenja trebao odvijati, ali do sada je to izravno potvrđeno samo za relativno novija kozmička vremena.
Ovo otkriće ne samo da postavlja vrlo ranu prekretnicu u razvoju kozmičke pozadinske temperature, već bi moglo imati i implikacije na zagonetnu tamnu energiju.
Nova metoda
Znanstvenici su koristili opservatorij NOEMA (Northern Extended Millimeter Array) u francuskim Alpama. Riječ je o najmoćnijem radio teleskopu na sjevernoj hemisferi koju su znanstvenici koristili za promatranje HFLS3, masivnu galaksiju na udaljenosti koja odgovara starosti od samo 880 milijuna godina nakon Velikog Prasak.
Otkrili su ‘zaslon’ plina hladne vode koji baca ‘sjenu’ na kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje.
Sjena se pojavljuje jer hladnija voda apsorbira toplije mikrovalno zračenje na svom putu prema Zemlji, a njena tama otkriva temperaturnu razliku. Kako se temperatura vode može odrediti iz drugih uočenih svojstava zvjezdanog praska, razlika ukazuje na temperaturu reliktnog zračenja Velikog praska, koja je u to vrijeme bila oko sedam puta viša nego u današnjem svemiru.
Važnost otkrića
„Osim dokaza o hlađenju, ovo otkriće nam također pokazuje da je Svemir u povojima imao neke sasvim specifične fizičke karakteristike koje danas više ne postoje. Prilično rano, oko 1,5 milijardi godina nakon Velikog praska, kozmička mikrovalna pozadina već je bila previše hladna da bi se ovaj efekt mogao uočiti. Stoga imamo jedinstven prozor za promatranje koji se otvara samo prema vrlo mladom Svemiru,“ rekao je glavni autor studije Dominik Riechers.
Studija ne predstavlja samo važnu prekretnica koja potvrđuje očekivani trend hlađenja za mnogo raniju epohu nego što je prije bilo moguće izmjeriti, već bi također mogla imati izravne implikacije na prirodu neuhvatljive tamne energije.
Smatra se da je tamna energija odgovorna za ubrzanu ekspanziju Svemira, ali samu energiju ne razumijemo baš najbolje. Energija utječe na evoluciju kozmičkog širenja, a time i na brzinu hlađenja Svemira tijekom kozmičkog vremena. Na temelju ovih novih promatranja zaključeno je da svojstva tamne energije ostaju – za sada – u skladu s onima Einsteinove ‘kozmološke konstante’, tj. kako se Svemir širi gustoća tamne energije se ne mijenja.
Je li svemir započeo Velikim praskom ili Velikim skokom?
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
