Rusija je otkrila ogromne rezerve nafte na britanskom teritoriju na Antarktici, prema dokazima dostavljenim Odboru za reviziju okoliša Donjeg doma britanskog parlamenta (EAC). Otkrivene rezerve sadrže oko 511 milijardi barela nafte, što je približno deset puta veća količina od proizvodnje nafte u Sjevernom moru u posljednjih 50 godina. Prema dokumentima raspravljenim prošlog tjedna u britanskom parlamentu, otkriće su napravili ruski istraživački brodovi u Weddellovom moru, koje se nalazi unutar britanske teritorijalne pretenzije na Antarktici. Ta pretenzija se preklapa s onima Čilea i Argentine.
Unatoč tome što nema teritorijalne pretenzije na Antarktici, Rusija je, zajedno sa SAD-om i Kinom, posljednjih godina postupno povećavala svoju prisutnost u regiji kroz razne znanstvene kampanje, uspostavljajući pet istraživačkih stanica na tom teritoriju od 1957. godine. Međutim, sada se izražava zabrinutost da Rusija pokušava nametnuti svoj utjecaj u tom području na načine koji nisu povezani sa znanstvenim istraživanjem. Antarktikom upravlja Antarktički ugovor, prvi put potpisan 1. prosinca 1959. godine, koji navodi da nijedna zemlja ne posjeduje teritorij i određuje regiju kao kontinent posvećen miru i znanosti, što znači da su sva naftna istraživanja u tom području zabranjena.
Istraživanje zbog prirodnih resursa?
No, stručnjaci sada tvrde da bi Rusija mogla istraživati dijelove Antarktike radi nafte i plina te da ispituje kontinent u vojne svrhe, čime krši Antarktički ugovor.Na sastanku prošlog tjedna, profesor Klaus Dodds, profesor geopolitike na Royal Holloway koledžu u Velikoj Britaniji, rekao je Odboru za reviziju okoliša da bi ruske akcije u regiji mogle “signalizirati potencijalnu prijetnju stalnoj zabrani rudarenja.” “Postoji zabrinutost da Rusija prikuplja seizmičke podatke koji bi se mogli smatrati istraživanjem resursa, a ne znanstvenim istraživanjem”, rekao je, dodajući: “Ruske aktivnosti treba shvatiti kao odluku da se potkopaju norme povezane sa seizmičkim istraživanjima, što je u konačnici uvod u buduće eksploatiranje resursa.”
Dodds je objasnio da je od ruske invazije na Ukrajinu došlo do “široke zabrinutosti” da će Moskvin pogoršani odnos sa zapadnim svijetom “izazvati strateško natjecanje” između zemalja koje će biti “sve izraženije na Antarktici”. Takve napetosti već su počele, s Rusijom i Kinom koje blokiraju pokušaje drugih antarktičkih ugovornih nacija da prošire morske zaštićene zone na Antarktici 2022. godine.
Međutim, David Rutley, iz Ministarstva vanjskih poslova, nije se složio da ruske akcije u regiji predstavljaju bilo kakvo kršenje Antarktičkog ugovora, rekavši Odboru za reviziju okoliša da je Rusija “nedavno ponovno potvrdila svoju predanost ključnim elementima” ugovora, dodajući da je zemlja više puta davala jamstva da su njezina istraživanja “isključivo u znanstvene svrhe”. Rutley je inzistirao da Rusija “mora biti odgovorna za to.”
U izjavi, Ministarstvo vanjskih poslova, Commonwealtha i razvoja ponovilo je Rutleyjeve riječi, rekavši: “Rusija je više puta uvjeravala Antarktički ugovorodavnu konzultativnu skupštinu da su te aktivnosti u znanstvene svrhe.” Sedam zemalja, uključujući Argentinu, Australiju, Čile, Francusku, Novi Zeland, Norvešku i Ujedinjeno Kraljevstvo, imaju teritorijalne pretenzije na Antarktici. Međutim, Sjedinjene Države i većina drugih zemalja ne priznaju te pretenzije.
