kozmos.hr
Međuzvjezdani objekti

Prvi dokaz negravitacijskog ubrzanja međuzvjezdanog objekta 3I/ATLAS u perihelu

Snimka objekta 3I/ATLAS koju je zabilježila konstelacija satelita PUNCH, nastala kombiniranjem svih kadrova snimljenih filtrom centriranim na valnu duljinu od 0,550 mikrometara, 27. listopada 2025. (Izvor: Dan Fischer, Kevin Walsh i Marshall Eubanks)
objavljeno
Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo, i otključaj ekskluzivan sadržaj dostupan samo članovima.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo

Dok je prolazio najbliže Suncu, međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS počeo se kretati na način koji se ne može objasniti isključivo gravitacijom. Analiza orbite otkrila je suptilno, ali mjerljivo odstupanje u kretanju, kao da 3I/ATLAS pokreće nepoznat mehanizam izvan gravitacije.

Podatke je potvrdio Davide Farnocchia, stručnjak za orbitalnu dinamiku iz NASA-ina laboratorija Jet Propulsion (JPL). Njegovo izvješće otkriva da je negravitacijsko ubrzanje izmjereno u trenutku kad se 3I/ATLAS nalazio 203 milijuna kilometara od Sunca, odnosno 1,36 astronomskih jedinica od njega.

Ubrzanje koje ne dolazi od gravitacije

Kako navodi profesor Avi Loeb sa Sveučilišta Harvard, analiza pokazuje da se ubrzanje sastoji od dvije komponente unutar orbitalne ravnine: radijalne, usmjerene od Sunca, jačine 135 kilometara po danu kvadratnom (≈ 9×10⁻⁷ au/d²), i poprečne, okomite na taj smjer, jačine 60 kilometara po danu kvadratnom (≈ 4×10⁻⁷ au/d²).

Ako je riječ o tzv. raketnom efektu, isparavanju plinova s površine koje djeluje poput mlaza, tada bi 3I/ATLAS izgubio polovicu svoje mase u samo šest mjeseci. Za tipične brzine isparavanja od nekoliko stotina metara u sekundi, to znači da bi tijekom mjesec dana izgubio oko desetinu mase. Takav gubitak trebao bi se očitovati kao oblak plina i prašine koji će, prema očekivanjima, postati vidljiv tijekom studenoga i prosinca 2025.

Prvi bi tragovi trebali stići s ESA-ine letjelice Juice već početkom studenoga, dok će 19. prosinca 2025. 3I/ATLAS proći najbliže Zemlji, na udaljenosti od 269 milijuna kilometara. Tada će zemaljski teleskopi, zajedno sa svemirskim opservatorijima Hubble i Webb, imati najbolju priliku otkriti gubi li doista masu zbog sublimacije hlapljivih spojeva pod Sunčevom toplinom.

Tajanstveno svjetljenje i plava nijansa

Masovno isparavanje moglo bi objasniti i naglo pojačanje svjetline koje su tijekom rujna i listopada 2025. zabilježili instrumenti STEREO, SOHO i GOES-19. Prema novim analizama, sjaj 3I/ATLAS-a rastao je iznimno strmo, približno obrnuto proporcionalno udaljenosti od Sunca na potenciju −7,5 (±1), što je, kako ističe Loeb, neuobičajeno čak i za vrlo aktivne komete.

Postoji, međutim, i druga mogućnost kaće Loeb. Da negravitacijsko ubrzanje ima umjetno porijeklo. Ako bi 3I/ATLAS imao unutarnji pogon, to bi moglo objasniti i njegov plavkast sjaj, zabilježen u vrijeme perihela. Prirodni kometi obično raspršuju Sunčevu svjetlost prema crvenijem spektru, jer prašina rasipa kratke valne duljine. Budući da je površina 3I/ATLAS-a dvadesetak puta hladnija od Sunčeve fotosfere, očekivala bi se crvenija, a ne plava boja.

Zato, kaže Loeb, je plava nijansa postala deveta službeno zabilježena anomalija. Moguće je da potječe od umjetnog izvora topline ili svjetlosti, no jednako tako bi mogla biti posljedica emisije ioniziranog ugljikova monoksida (CO⁺), prirodnog procesa poznatog kod nekih kometa.

Izmjerena razina ubrzanja odgovara pomaku veličine deset Zemljinih radijusa u mjesec dana, premalom da bi znatno promijenio putanju 3I/ATLAS-a ili ga približio bilo kojem planetu Sunčeva sustava.

Kad teorija ne može pratiti podatke

Istoga dana kada je objavljeno izvješće o negravitacijskom ubrzanju 3I/ATLAS-a, Avi Loeb, ravnatelj Instituta za teorijska i računalna istraživanja na Sveučilištu Harvard, sudjelovao je na znanstvenom skupu na kojem se raspravljalo o razlici između trenutno izmjerene stope širenja svemira i vrijednosti koja se očekuje na temelju kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja – relikta iz ranog svemira.

Tijekom rasprave Loeb je podsjetio da “nije znanstveno opravdano odbaciti podatke samo zato što za njih još ne postoji teorijsko objašnjenje”  Isti je stav, istaknuo je, primjenjiv i na anomalije uočené kod 3I/ATLAS-a.

Možda još ne razumijemo sve što vidimo, ali upravo tu, u toj praznini između podataka i objašnjenja, počinje ono što znanost čini najuzbudljivijom, potraga za istinom.

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Subscribe
Notify of
guest
1 Comment
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Jago
Jago
01/11/2025 18:48

a mozda gravitacija i ne postoji…

Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo, i otključaj ekskluzivan sadržaj dostupan samo članovima.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo
Članstvo Kozmos.hr

Pridruži se zajednici koja podržava neovisno novinarstvo.

Članci bez oglasa. Ekskluzivan sadržaj samo za članove. Sve stiže na tvoj e-mail i dostupno je u tvom Buy Me a Coffee profilu.

✓ Ekskluzivni članci i analize
✓ Čitanje bez oglasa
✓ Dostava na e-mail + pristup u Buy Me a Coffee
Postani član »
Podržavaš istraživačko pisanje i razvoj novih serijala.
1
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x