James Webb svemirski teleskop otkrio je neočekivanu složenost unutar strukture diska krhotina oko mlade zvijezde Fomalhaut, bacajući novo svjetlo na naše razumijevanje planetarnih sustava i fotografirajući, po prvi put, asteroidni pojas izvan našeg Sunčevog sustava.
Asteroidni pojas izvan našeg Sunčevog sustava
Proučavajući toplu prašinu oko Fomalhauta s James Webb svemirskim teleskopom, astronomi su otkrili tri uklopljena pojasa koji se protežu 22 milijardi kilometara od zvijezde. Ova složena konfiguracija suprotstavlja se jednostavnijim pojasevima asteroida i prašine Kuiperovog pojasa u našem Sunčevom sustavu.
Uloga Fomalhauta kao arhetipa diska krhotina
Vodeći autor, András Gáspár sa Sveučilišta u Arizoni, predlaže da je Fomalhaut arhetip diskova krhotina, jer posjeduje komponente slične onima u našem Sunčevom sustavu. Proučavanje ovih obrazaca moglo bi pomoći istraživačima vizualizirati kako bi planetarni sustavi trebali izgledati, čak i ako potencijalni planeti ostaju nevidljivi.
Infracrveno snimanje Webba otključava tajnu unutarnjeg pojasa
Hubble, Herschel i ALMA ranije su snimili fotografije najudaljenijeg pojasa Fomalhauta, ali nijedna nije otkrila unutarnju strukturu. Infracrvene sposobnosti Webba omogućile su znanstvenicima da po prvi put razriješe unutarnje pojaseve, bacajući svjetlo na diskove krhotina oko brojnih zvijezda.
Utjecaj skrivenih planeta
Formacije pojaseva vjerojatno oblikuju gravitacijske sile neviđenih planeta, slično kako Jupiter i Neptun oblikuju pojaseve našeg Sunčevog sustava. Dok Webb proučava više sustava, istraživači će dobiti uvid u konfiguracije egzoplanetarnih sustava.
Kratka povijest otkrića prstenova prašine Fomalhauta
Prsten prašine Fomalhauta prvi je put identificiran 1983. godine, a razni su teleskopi od tada proučavali. Složena struktura, uključujući nedavno otkriveni srednji pojas, zaintrigirala je astronome koji sumnjaju da planeti oblikuju prstenove.
Fotografiranje asteroidnog pojasa izvan našeg Sunčevog sustava
Webbovođe fotografije uočile su ono što Gáspár naziva “veliki oblak prašine”, koji je potencijalni dokaz o sudaru između dvaju protoplanetarnih tijela u vanjskom prstenu. Ova značajka razlikuje se od sumnjivog planeta unutar vanjskog prstena koji je Hubble promatrao 2008. godine, ali je od tada nestao.
Evolucija teorije o protoplanetarnim diskovima
Koncept protoplanetarnih diskova datira još iz kasnih 1700-ih godina kada su astronomi Immanuel Kant i Pierre-Simon Laplace neovisno predložili da su Sunce i planeti nastali iz rotirajućeg oblaka plina. Opservacije prašine diska krhotina mogu pružiti jedinstvene tragove o strukturama egzoplanetarnih sustava, sve do veličine Zemlje i čak asteroida.
Rezultati istraživačkog tima sy objavljeni u časopisu Nature Astronomy. Studija dodatno proširuje naše znanje o složenoj strukturi diska krhotina oko Fomalhauta i poboljšava naše razumijevanje planetarnih sustava.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
