U hladnim, tamnim prostranstvima iza Neptuna možda se skriva golemi neotkriveni planet. Veći od Zemlje, dalji od Plutona, nevidljiv i dosad neopažen, ali njegovi mogući tragovi već godinama zbunjuju astronome. Teorija o “devetom planetu” nije nova, no posljednjih godina ponovno dobiva na težini zahvaljujući neobičnim orbitama tijela u Kuiperovu pojasu.
Od planeta X do planeta devet
Ideja o nepoznatom planetu koji utječe na gibanje drugih tijela u Sunčevu sustavu javlja se još početkom 20. stoljeća. Tada su astronomi pokušavali objasniti nepravilnosti u orbiti Urana, činilo se da planeta nešto “vuče” izvan očekivane putanje. Taj hipotetski objekt nazvan je “planet X”.
Kasnije se pokazalo da je uzrok bio u pogrešnim proračunima mase Neptuna, što je razjasnjeno tek 1990-ih. No 2016. dvojica astronoma sa sveučilišta Caltech, Konstantin Batygin i Mike Brown, predložila su novu hipotezu: nepoznati planet, mnogo dalje od Plutona, mogao bi objašnjavati čudne orbite objekata u Kuiperovu pojasu.
Neobične orbite u Kuiperovu pojasu
Kuiperov pojas nalazi se izvan Neptunove orbite i boagt je patuljastih planeta, asteroida i ledom prekrivenih objekata. Mnogi od njih ne kreću se u pravilnim, kružnim orbitama, već u izduženim, nagnutim i grupiranim putanjama koje sugeriraju da ih nešto gravitacijski utječe.
Batygin i Brown tvrde da takvo ponašanje ukazuje na postojanje velikog planeta, nekoliko puta masivnijeg od Zemlje, čija gravitacija oblikuje orbite tih objekata. To bi bio planet devet.
Za usporedbu, Mjesec se giba oko Zemlje svakih 27 dana, ali zajedno sa Zemljom orbitira i oko Sunca. Gledano izvana, njegov se put spiralno savija, pod utjecajem dvostruke gravitacije. Slično ponašanje primijećeno je kod više tijela u Kuiperovu pojasu.
Iako su mnogi astronomi u početku bili skeptični, novija promatranja sve više potvrđuju da orbite transneptunskih objekata nisu nasumične. Brown je 2024. izjavio da je “vrlo malo vjerojatno da planet devet ne postoji” jer ne postoji drugo objašnjenje za efekte koji se opažaju.
Jedan od ključnih objekata je 2017 OF201, tijelo promjera oko 700 kilometara, s izrazito eliptičnom orbitom. Njegovo kretanje sugerira ili snažan udarac u ranoj fazi postojanja, ili gravitacijsko djelovanje planetarnog masivnog tijela.
Novi objekti, nova pitanja
Godine 2023. teleskop Subaru na Havajima otkrio je još jedan neobičan objekt, 2023 KQ14. Taj tzv. sednoid većinu vremena provodi daleko izvan orbite Neptuna, ali unutar Sunčeva gravitacijskog utjecaja. Najbliža točka njegovoj orbiti je 71 AU (astronomska jedinica), a najudaljenija 433 AU. Za usporedbu, Neptun se nalazi na 30 AU.
Iako ima izduženu orbitu, KQ14 je stabilan, što sugerira da na njega ne utječe nijedan veliki objekt, uključujući planet devet. I ne samo on: KQ14 je četvrti otkriveni sednoid s istim stabilnim ponašanjem. Ako planet devet postoji, morao bi se nalaziti još dalje, vjerojatno izvan 500 AU.
Središnji problem teorije planeta devet je jednostavan: zašto ga još nitko nije vidio? Jedan od odgovora leži u nedostatku vremena. Objekt poput 2017 OF201 ima orbitu od 24.000 godina. Da bi se osjetio gravitacijski učinak drugog planeta, trebale bi proći barem četiri ili pet njegovih orbita, što je vremenski okvir koji nijedan astronom nije imao na raspolaganju.
Usto, udaljenosti su zastrašujuće. Čak i najbrža letjelica koju je NASA poslala, New Horizons, trebala bi oko 118 godina da stigne do područja gdje bi planet devet mogao biti.
Do tada, znanstvenici ovise o sve snažnijim teleskopima, kako zemaljskim tako i svemirskim. Svakim novim otkrićem objekata na rubovima Sunčeva sustava dodaju se novi komadići slagalice. Hoće li među njima biti i planet devet, ili nešto sasvim drugo, ostaje otvoreno pitanje. Jedino je sigurno: Sunčev sustav još uvijek krije tajne koje tek trebamo razotkriti.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
